Božićna tradicija u Njemačkoj
U mnogim njemačkim obiteljima Badnjak prije svega znači - stres. Da bi večera bila opuštenija, tradicionalno se servira jednostavni obrok: krumpir slata s kobasicama. Tusta guska na red dolazi tek narednih dana.
Jednostavni blagdanski obrok
Ujutro još brzo u nabavku posljednjih poklona, u podne kićenje božićnog drvca, poslije podne misa u crkvi. U mnogim njemačkim obiteljima Badnjak prije svega znači - stres. Da bi večera bila nešto opuštenija, tradicionalno se servira jednostavni obrok: krumpir slata s kobasicama. Tusta guska na red će doći tek narednih dana.
Kuhano vino na božićnom sajmu
Božićni sajam strogo gledano uopće više nije dio Božića. U većini gradova njegovi šaroliki kiosci svoja vrata zatvaraju još prije Badnjaka. Svejedno, za mnoge je kuhano vino obavezno piće koje se pred kraj godine konzmura po završetku radnog vremena. Čak i turisti iz inozemstva vole ovaj njemački običaj pa u masama stižu i uživaju na božićnim sajmovima u Nürnbergu i Dresdenu.
Božićna priča o drvu
Mnogi si božićno ukrašavanaje svojih stanova ne mogu zamisliti bez jaslica. Drvene figure Marije, Josipa i malog Isusa tradicija su stara stotine godina. Nekoć su one u katoličkoj crkvi služile za ilustraciju božićne priče, prije svega za vjernike koji nisu znali čitati.
Pokloni već na Badnju večer
Oni nestrpljive prirode u Njemačkoj imaju sreću jer ne moraju na poklon čekati do Božića. Tu se tradicionalno pokloni otvaraju već na Badnju večer. Onaj tko svojim najmilijima želi prirediti veselje, ne mora puno potrošiti. Prema jednoj anketi instituta YouGov skoro trećina ljudi se veseli već i samo zajednički provedenom vremenu, na primjer na obiteljskom izletu.
Umjetnost rezbarenja
Posebne vrste svjećnjaka u obliku luka (Schwibbogen) ili piramide (Pyramidenleuchter) ili drvene figurice muškaraca iz čije lule izlazi dim (Räuchermännchen). Ove njemačke rezbarije su u međuvremenu postale poznate u cijelom svijetu. Figurice se u stanovima postavaljaju već početkom prosinca. Ali ni Nijemci nisu ostali imuni na američke ideje, kao što su plastični djedovi božićnjaci ili lampioni.
Kulturni običaj sa sjevera Njemačke
Iako mnogi na Božić osjećaju da su pod dodatnim stresom, treba znati da je advent nekoć bio doba posta i razmišljanja. Pogled na istopljene svijeće iz adventskog vijenca odavao je koliko se tjedana još treba strpiti do kraja posta. Vijenac ispleten iz borovih grančica izmišljen je sredinom 19. stoljeća na sjeveru Njemačke kako bi ublažio dječju nestrpljivost.
"Božićni kolač"
Uz tradicionalne kolačiće od prhkog tijesta, među božićne slastice ubraja se i obvezni božićni kolač. Ovaj kolač u obliku kruha, već ovisno o receptu, sadrži bademe, grožđice, marcipan ili kandiranu limunovu koricu. Posebno je poznat "drezdenski božićni kolač". No ovo je ime strogo zaštićeno i samo pekarnice u okolici Dresdena smiju svoje božićne kolače nazvati tim imenom (Dresdner Christstollen).
Opuštanje uz glazbu i pivo
Badnja večer mnogim mladima ne znači samo mir u krugu obitelji. Nakon što se završi večera i raspakiraju pokloni, pripadnici mlađih generacija se obično upute u gostionicu ili u neki klub. Po mogućnosti u društvu prijatelja. Prema anketi jednih njemačkih novina, svaka šesta mlada osoba večer 24. prosinca provede na ovakav način.
Uvoz iz Švicarske
Pečena guska, knedli i crveno zelje, to su za mnoge Nijemce danas tek uspomene iz djetinjstva. Ovo komlicirano jelo je zadnjih godina ustupilo mjesto manje kompliciranim alternativama. Na primjer švicarskom tradicionalnom jelu racletteu. Ovo jelo, koje se prži na posebnoj tavi na samom blagdanskom stolu, potpuno je osvojilo Njemačku, čak iako ne izgleda baš jako "božićno".
Božićno drvce
U početku je bilo naopako okrenuto i visilo je sa stropa. Danas božićno drvce uglavnom stoji uspravno u kutu sobe i u svakom slučaju prestavlja središnju točku božićno ukrašene prostorije. Ima više teorija koja je vrsta jelke najbolja, ali jedino važno je ukrasiti drvce šarenim kuglicama ili drugim prigodnim ukrasima.