Božić - Vrijeme kada vam šef nudi kuhano vino

„U većini preduzeća se još uvijek organizuju zajedničke božićne proslave, koje unutar organizacionih struktura imaju sasvim određenu funkciju“, kaže sociolog Horst Bosetzky (Bozecki) i navodi da se na taj način pokušavaju uspostaviti kontakti kako bi se raširila poslovna mreža.“

Božićna slavlja u preduzećima se ipak razlikuju od ostalih slavlja ili zajedničkih izleta. Radnici su u božićnom raspoloženju, atmosfera sa upaljenim svijećama je drugačija. Konzumirajući kuhano vino se postaje veseliji i kolegama se približimo više nego u toku običnog radnog dana. Pojavi se intima koja obično nije prisutna.

Međutim, ako se malo više popije, padaju sve ograde. Uz opušteniju atmosferu se opuštenije razgovara i manje biraju riječi. Ponekad se zna preći i granica, ali se narednog radnog dana uz izvinjenje situacija ponovo izgladi. Loša iskustva pokazuju da je znalo biti i otkaza. Da bi takvi slučajevi bili spriječeni, svake godine u Njemačkoj se pojavljuju nova pravila ponašanja na proslavama Božića.

Pravila ponašanja na proslavama Božića

Čovjek je u prednosti ukoliko je „hladne glave“ na proslavi. Ako šef za vrijeme proslave, možda pod uticajem alkohola radnika ne persira, neophodno je narednog dana s njim razgovarati i provjeriti koliko je to on mislio ozbiljno. Najvažnije pravilo za proslavu Božića glasi: „Na proslavu treba otići“.

Carolin Lüdemann (Karolina Lideman), članica Vijeća za bonton kaže da je dobro otići na poslavu Božića i ako ona nije u toku radnog vremena. „To je dokaz angažmana i zainteresovanosti za firmu i kolege i poslije radnog vremena. To je posebno dobro za rukovodioce“, kaže Lüdemannova i napominje: „Onaj ko ne dođe na proslavu ili zakasni, saradnicima pokazuje da smatra da to nije vrijedno“. Carolin Lüdemann savjetuje da se proslave Božića posjećuju i da se iskoristi prilika za razgovor sa manje poznatim kolegema.

Carolin Lüdemann navodi primjer jednog Nijemca kojeg je na proslavi Božića u Londonu iznenada poljubila nepoznata žena. Sav iznenađen nije ni primjetio da stoji ispod grančice imele. Za imelu se vjeruje da je magična biljka. I Rimljani su smatrali da je imela sveta biljka, pa bi u vrijeme Božića ukrašavali glave njenim mladicama, kako bi se zaštitili od zla. Postoji vjerovanje da poljubac ispod imele donosi sreću.

Autori: Silke Wünsch / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić