EU: Donator bez uticaja u bliskoistočnom sukobu

Gotovo 25 godina Evropska unija pomaže u finansiranju Palestinske uprave, razvojnih i obrazovnih projekata na Zapadnoj obali, u pojasu Gaze i u istočnom Jeruzalemu. EU sama za sebe kaže da je svjetski region koji najviše novca troši na Palestince. U periodu tog finansiranja od 2017. do 2020. godine, oko 2,3 milijarde eura direktne pomoći slilo se u palestinska područja iz budžeta EU-a, nekih država članica i Velike Britanije.

EU godinama plaća socijalnu pomoć za oko 100.000 osoba u pojasu Gaze kojim upravlja Hamas. Ona djelomično finansira plate i penzije u nesrazmjerno velikom administrativnom aparatu Palestinske uprave na Zapadnoj obali. Tome treba dodati još 159 miliona eura, koji se plaćaju iz budžeta EU-a preko humanitarne agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNWRA). Njemačka uplaćuje 210 miliona eura u budžet UNWRA-e, a i druge države članice su uključene u velikoj mjeri.

Više uticaja za Evropljane?

Međutim, ovu impresivnu ekonomsku ulogu Evropska unija do sada skoro da i nije uspjela pretvoriti u politički uticaj: Ni Izrael ni Palestinci ne posežu za EU kao za posrednikom, pogotovo ne u trenutnoj razmjeni udaraca između izraelske vojske i Hamasa, koga je EU klasificira kao terorističku grupu. Mihai Sebastian Chihaia, stručnjak za Bliski istok iz Think-Tank-a European Policy Centre“ u Briselu, objašnjava zašto je EU finansijski div, ali i dalje ostaje politički patuljak: "EU bi trebala pronaći jedinstveniju liniju. Znam da je to do sada bilo teško. Ne postoji magijski trik za postizanje tog jedinstva. Ali da bi imala uticaja, EU mora pokazati više jedinstva na nivou država članica."

Glavna prepreka u EU-u za razvoj jake bliskoistočne strategije je, smatra Mihai Sebastian Chihaia, jaz između država, poput Njemačke, koje su naklone Izraelu i onih koji su više nakloni Palestincima, poput Švedske i neutralne grupe u sredini EU-a. "EU ima sve potrebne instrumente za razvijanje predvidive strategije. No, potrebna joj je politička volja za provedbu te strategije. Te političke volje do sada nije bilo“, izjavio je za DW ovaj ekspert za Bliski istok. EU se, pojašnjava on, drži rješenja za stvaranje dvije države, tj. pored Izraela, osnivanja palestinske države.

EU traži svoje mjesto

Kako doći do jedinstvenog stava i plana o postizanju prekida vatre, a potom i mirovnih pregovora, teme su kojima će se poslijepodne, tokom video konferencije, pozabaviti ministrice i ministri vanjskih poslova zemalja EU-a.  Ovaj vanredni sastank sazvao visoki izaslanik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell, a povod su raketni napadi iz pojasa Gaze i izraelski kontra-napadi. Njemački savezni ministar vanjskih poslova Heiko Maas ocijenio je da takav vanredni sastanak "prijeko potreban". On nije ostavio otvorenom sumnju u njemački stav. "Najoštrije osuđujemo raketne napade Hamasa. Podrazumijeva se da Izrael ima pravo da se brani." Maas je još rekao da je takozvani Bliskoistočni kvartet, skoro zaboravljena posrednička grupa u čijem sastavu su SAD, Rusija, UN i EU, ponovo aktivan. EU je prije samo tri sedmice nozozemskog diplomatu Svena Koopmansa imenovala za novog specijalnog izaslanika za Bliski istok. EU hvali Koopmansa kao stručnjaka u mirovnim pregovorima. Sada bi on trebao pomoći u posredovanju iza kulisa.

"Da, Bliskoistočni kvartet još uvijek postoji", kaže Mihai Sebastian Chihaia, ali se to se ne da primijetiti po posebnim aktivnostima. Pored toga, prethodna američka administracija pod vodstvom Donalda Trumpa povukla se iz ovog tijela i radije se okrenula sopstvenim inicijativama u saradnji s Izraelom. Promjena u Bijeloj kući je prilika da se EU i predsjednik Joe Biden ponovo ujedine, smatra Mihai Sebastian Chihaia. On ističe i da je najavljena nova transatlantska saradnja i da sada sve zavisi od toga hoće li EU dobiti svoju ulogu u planovima Bidenove administracije za Bliski istok. "To je šansa za jaču transatlantsku suradnju. Vidjećemo hoće li ona funkcionirati. Ovo je njen prvi test."

Koji su sljedeći koraci?

Na vanrednom sastanku su ministri vanjskih poslova zemalja EU-a pozvali sve strane na smirivanje i prekid nasilja. Želi se intenzivnije sarađivati ​​sa zemljama u regionu. „Odlučujući su razgovori sa zemljama u regionu", rekao je Chihaia. "Egipat, Jordan, Katar, na primjer, koji su u prošlosti igrali ulogu u pregovorima o prekidu vatre. Te države dugoročno moraju intenzivnije biti uključene u diskusiju o rješenju sukoba. EU bi se ovdje mogla uključiti i učiniti više."

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas zahtjevao je da se nakon primirja mora razgovarati o pozadini ovog sukoba. Također se misli na pitanje kakav uticaj u regiji preko terorističkih organizacija Hamas i Hezbolah ima Iran i kako bi se moglo uticati na premijera Izraela Benjamina Netanyahua, koji ovisi o desničarskim naseljeničkim strankama.

Evropski parlament paralelno je raspravljao s ministrima vanjskih poslova u Briselu. Potpredsjednica parlamenta Nicola Beer (FDP) pozvala je šefove država i vlada EU da jednostavno ne čekaju, već da se na svom samitu za sedam dana pozabave situacijom na Bliskom istoku i zajedno s Arapskom ligom i Bliskoistočnom konferencijom sazovu mirovnu konferenciju.

EU bi također mogla razmisliti o tome da kao glavni donator na palestinskim teritorijama jače nego do sada iskorsti tu svoju ulogu. Do sada je bilo teško stupiti u razgovor s predstavnicima različitih umjerenih i radikalnih palestinskih grupa na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze koji se bore jedni protiv drugih, kaže Mihai Sebastian Chihaia. "To nije funkcioniralo u prošlosti. EU bi ovdje mogla težiti većoj ulozi i više je koristiti kao štap, a ne kao mrkvu."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu