Bjelrousija - skupi ruski prijatelj | Politika | DW | 31.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

subvencionisana privreda

Bjelrousija - skupi ruski prijatelj

Moskva ne podržava nijednu drugu zemlju tako velikodušno kao Bjelorusiju. Stručnjaci sa kojima je razgovarao DW govore kako se to radi, o kojoj sumi je riječ i koliki su gubici za ruski budžet.

Lukašenko (lijevo) i Putin

Lukašenko (lijevo) i Putin

Dok Evropska unija i Sjedinjene Američke Države pooštravaju sankcije protiv režima bjeloruskog vlastodršca Aleksandra Lukašenka, Rusija već godinama finansijski podržava svog zapadnog susjeda. Početkom ljeta Bjelorusija je dobila novu tranšu ruskog zajma u visini 500 miliona američkih dolara (423 miliona evra). Isti iznos je već uplaćen prije šest mjeseci.

Spolja ovo može da izgleda kao normalan veliki kredit, koji jedna zemlja daje drugoj i za to ubire kamate. Ali, u bjelorusko-ruskim odnosima je to drugačije, smatraju posmatrači: kamate stope se gomilaju, kreditna zaduženja rastu iz godine u godinu a Minsk uprkos tome dobija uvijek nove kredite.

Ovaj vid finansijske podrške, u kojoj Rusija Bjelorusiju doslovno subvencioniše, postoji već godinama. Samo u periodu od 2005. do 2015. se, prema navodima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz Rusije u bjelorusku privredu slilo 106 milijardi dolara (90 milijardi evra).

Snižene cijene za naftu i gas

Ekonomska podrška Bjelorusije ruskim novcem dijeli se na dva glavna toka: legalni i ilegalni. Nijedan pak nije tržišno orijentisan i oba idu na teret ruskog državnog budžeta. Najočiglednije su subvencije u energetskom sektoru: niske cijene za isporuku gasa, kao i oslobađanje carina za ruske isporuke nafte bjeloruskim rafinerijama te naftne derivate iz Rusije.

„U posljednjih 20 godina se cijena gasa za Bjelorusiju samo dva puta približila cijeni gasa za Evropu. I oba puta je Bjelorusija obustavila isplatu i zahtijevala popuste“, kaže Sergej Kondratjev, zamjenik direktora ekonomskog odjeljenja Instituta za energetiku i finansije u Moskvi. Prema procjenama Instituta Rusija je Bjelorusiju od 2011. do 2020. subvencionisala pomoću niskih cijena sirovina sa 35 milijardi američkih dolara (30 milijardi evra) kada se radilo o nafti i sa 19 milijardi dolara (16 milijardi evra) kod isporuka gasa. 

Rusija je najbolja bjeloruska banka

Drugi legalni tok subvencija su jeftini krediti za Minsk, čiji rok otplate Moskva stalno produžava. I uslovi se konstatno mijenjaju. Najbolji primjer je kredit u visini 10 milijardi dolara (8,5 milijardi evra) za izgradnju bjeloruske nuklearke. „Bjelorusija je dobila dugoročni grejs period kao i mogućnost otplate po smanjenoj stopi. Takve uslove Bjelorusija ne bi mogla dobiti na otvorenom tržištu“, kazao je Kondratjev. 

Nejasno je kako će se trošiti ruski krediti. Minsk ih koristi po sopstvenom nahođenju. Bogdan Bespalko, član Sajveta za međuetničke veze u Predsjedništvu Ruske Federacije sumnja da se novi krediti koriste da bi se pokrili stari. „Veliki dio posljednje tranše od 500 miliona američkih dolara će definitivno biti upotrijebljen za to da se pokriju krediti kod ruskih koncerna“, kaže Bespalko.

Treći važan legalni mehanizam za podršku bjeloruskoj privredi su preferncijalni uslovi za pristup ruskom tržištu. Druge partnerske zemlje Rusije unutar Evroazijske ekonomske unije ne uživaju takve povlastice kao bjeloruske firme. Posmatrači vjeruju da je to ono što omogućava postojanje čitavih sektora bjeloruske industrije, prije svih u prehrambenoj i mašinskoj industriji. Prema proračunu moskovskog Instituta za energetiku i finansije, preferncije za pristup ruskom tržištu su, pored zajmova sa niskim kamatnim stopama, donijeli bjeloruskoj privredi u periodu od 2011. do 2020. oko 11 milijardi dolara (9 milijardi evra).

Cigarete u đubrivu

Postoje i drugi finansijski tokovi, kojima se podržava Bjelorusija, ali oni nisu na takoreći dobrovoljnoj bazi ruske strane. Ovi tokovi su daleko manji od legalnih, ali takođe nanose štetu državnom budžetu Rusije. Riječ je o krijumčarenju, omogućenom ukidanjem graničnih kontrola i favorizovanog statusa Bjelorusije. Tu se ubraja i uvoz proizvoda iz Evropske unije, koji su pod kontrasankcijama Rusije. U Bjelorusiji im se promijene etikete, opreme lažnim carinskim papirima i transportuju dalje u Rusiju. Pored toga, roba se švercuje bez plaćanja poreza na potrošnju.

Uništavanje sankcionisane robe iz EU

Uništavanje sankcionisane robe iz EU

"Pri tom, tu zarađuje samo Bjelorusija. Jedan primjer su bjeloruske cigarete. Tovar sa oko milion kutija se doprema u Rusiju bez akciza. Omiljeni način je da se cigarete transportuju sakrivene u mineralnom đubrivu“, kaže Kondratjev. Sve u svemu, šteta za Rusiju zbog ilegalnog uvoza duvanskih proizvoda je od 2011. do 2020. iznosila oko 2,6 milijardi dolara, a zbog uvoza robe koja je pod sankcijama od 2014. do 2020 oko 4,2 milijarde dolara.

Drugi izvor prihoda za Minsk je konfiskacija imovine ruskih preduzetnika u Bjelorusiji. Najpoznatiji primjer je Belgazprobank iz 2020. godine. „Uspostavljanje privremene uprave dovelo je do masivnog odliva depozita i imovine i nanijelo štetu ruskim akcionarima. I to nije usamljen slučaj. Poznati su nam slučajevi zaplijene robe ruskih pošiljalaca, koja je bila samo u tranzitu kroz Bjelorusiju“, kaže Kondratjev.

„Rusija ne podržava nijednu drugu zemlju na taj način kao Bjelorusiju. Ali je državni budžet Rusije na gubitku. Istovremeno se ne može reći da je ovaj načn podrške bjeloruskoj privredi omiljen i da se sredstva efikasno koriste. Naprotiv, vidimo stalnu stagnaciju“, kaže Bogdan Bespalko.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu