Bitka za Kruščicu i druge rijeke u BiH | Politika | DW | 20.06.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

zaštita životne okoline

Bitka za Kruščicu i druge rijeke u BiH

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal obnovljivih izvorima energije. Ali, ako se nastavi ovim tempom, iskorištavanjem prirodnih resursa, taj potencijal će se uskoro drastično smanjiti. Stari projekti za novo doba.

Bosnien und Herzegowina Mini-Wasserkraftwerk

MHE Medna na Savi

Sredinom prošle godine počela je „bitka za Kruščicu", rijeku koja protiče kroz istoimeno mjesto u centralnoj Bosni nadomak Viteza, koja je samo jedna od 250 rijeka u BiH na kojima je planirana izgradnja 350 malih hidroelektrana (MHE). „Bitka" je počela kada je bez dokumentacije pokušan početak gradnje MHE, što je svojim tijelima spriječilo nekoliko žena na seoskom mostu. Od tada pa sve do danas, u tri smjene dežuraju na mostu. Dežuraće kažu i dalje.

„Tukli su nas, ali u nama se probudio inat!"

„Svojim tijelima smo zaštitili rijeku. Bila sam na mostu kada je policija nasrnula na nas 24.8.2017. godine. Nekoliko dana ranije vratili smo kamion sa cijevima. Sklanjali su nas i tukli, a u nama se još više stvorio inat da branimo svoju rijeku. 90 odsto stanovništva potpisalo je peticiju kojom se protivi izgradnje MHE i mi nećemo odustati“,  kaže Maida Bilal iz Kruščice, jedna od žena koja skoro godinu dana ne dozvoljava prolaz mehanizaciji i početak gradnje MHE na Kruščici. Zbog toga je došlo do fizičkog obračuna specijalaca MUP-a Srednjobosanskog kantona i mještana koji su tada protestovali zbog izgradnje hidroelektrane. Nekoliko lica je povrijeđeno. 

Vitez: Mještani Kruščice protiv gradnje mini hidroelektrana

Ilomska, Medna, Mostar, Čemernica,, Modrac, Grabovica... spisak malih hidroelektrana je dugačak. Neke su stare, a neke novijeg datuma. Neke od njih su izgrađene bez potpune dokumentacije, što podrazumijeva izradu studije uticaja na životnu sredinu. Međutim, nadležni se često pravdaju devizom da za hidroelektrane male instalisane snage nije potrebna studija, ali je problem što se u daljem postupku povećava snaga bez pratnje nadležnih organa tokom izgradnje.

Prljav posao

Ogroman potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije leži u Bosni i Hercegovini, ali je taj kapacitet svake godine sve manji. Posebno u oblasti hidroenergije, jer gotovo da nema rijeke na kojoj ili nema ili nije planirana izgradnja neke hidroelektrane.

Problem nastaje onog trenutka kada se instalisana snaga povećava bez saglasnosti nadležnih organa, kao što je to slučaj kod mnogih malih hidroelektrana.

 

Bosnien und Herzegowina Mini-Wasserkraftwerk

"Ne" hidroelektrani na Vrbasu

„BiH ima 250 rijeka na kojima je planirano preko 300 hidroelektrana što praktično znači da je na svakoj rijeci planirana po jedna hidroelektrana. Pozitivno u svemu tome je da vidimo veliki otpor lokalne zajednice, da to nisu više samo ekološke organizacije koje se bore protiv ovakvih projekata, već i obični građani koji shvataju da su hidroelektrane prljav posao koji donosi štetu i prirodi i građanima", kaže Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Iz Centra za životnu sredinu tako su godinama upozoravali na povećanje instalisane snage MHE Ilomska, zbog čega se vodio dugogodišnji spor s obzirom da je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske ukinula dozvolu za proizvodnju električne energije za MHE Ilomska. Međutim, Vrhovni sud je poništio raniju presudu Okružnog suda Banjaluka iz 2016. godine a na osnovu koje je Regulatorna komisija za energetiku RS ukinula dozvolu za proizvodnju električne energije za MHE Ilomska.

 „Vrhovni sud kaže da je sve regularno i da presuda Okružnog suda nije bila osnovana. Mi smo donijeli odluku da ne idemo dalje u postupak. Ne slažemo se sa odlukom Vrhovnog suda i preostaje nam jedino apelacija Ustavnom sudu, koju nismo u mogućnosti da realizujemo”, rekla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

Bosnien und Herzegowina Mini-Wasserkraftwerk

MHE Medna na Sani: Nekad i sad

Krupa, Medna... lista nema kraja

Bitke za prirodu se nastavljaju, poručuju iz Centra za životnu sredinu. Sada je u fokusu HE Krupa kod Banjaluke gdje je predviđe na izgradnja brane do 20 metara i premještanje magistralnog puta. Savjet mjesne zajednice Krupa na Vrbasu i zvanično se nedavno izjasnio protiv planirane gradnje hidroelektrane “Krupa” na rijeci Vrbas sa četiri od ukupno sedam glasova, a sada se traži od Grada Banjaluka sprovođenje javne rasprave o ovom pitanju.

U centru pažnje je i HE Medna na Sani a borci za prirodu i ove su godine zatražili da se izvor Sane kao i tok rijeke treba zaštiti i proglasiti spomenikom prirode, uprkos izgradnji HE Medna, koja je, kako tvrde smanjila gornji tok rijeke i uništila kompletnu prirodnu okolinu na tom prostoru.

Nema ideja za projekte obnovljivih izvora energije

Problem u BiH je što se ne prave studije o tome koliko zapravo uticaja na životnu sredinu imaju male hidroelektrane. To je tema i godišnjeg sastanka Friends of the Earth Europe, evropskog ogranka najveće svjetske mreže organizacija za zaštitu životne sredine, koji se održava ovih dana u Banjaluci.

„Balkan je predio visoke bioraznolikosti i u relativno prirodnom stanju. Zato je bitno da se rijekama ovdje upravlja na pravi način. Ne možemo na jednoj maloj rijeci praviti pet hidroelektrana. U ovoj regiji je popularno da se stari projekti izvlače iz ladica, projekti stari i po 50 godina, jer nema ideja da se krene u projekte obnovljivih izvora energija koji nisu nužno hidroelektrane. Investitori često dolaze iz zemalja EU pa ćemo pomoći u podizanju svijesti javnosti prilikom ovakvih i sličnih investicija“, kaže Jagoda Munić, direktor Friends od the Earth Europe.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android