JRB EU Finanzkrise OL

U januaru 2010. malo ko je shvatao ozbiljnost situacije. Kada se početkom godine slutilo da bi Grčka mogla postati insolventna i da neće biti u stanju da otplaćuje svoje dugove, komesar EU za zajedničku valutu Olli Rehn je smirivao duhove: "Ako do toga i dođe, pronaći ćemo načina da osiguramo stabilnost eurozone." Time je razotkriven i osnovni problem - u slučaju da probleme ima samo jedna zemlja, to ima uticaja na sve ostale.

Podijeljena mišljenja u vladi u Berlinu

Rehnovo obećanje ipak nije prihvaćeno svuda sa oduševljenjem. Njemački šef diplomatije Guido Westerwelle krajem aprila je još uvijek odbacivao mogućnost finansijske pomoći Grčkoj. "Onaj ko prerano iznese novac u izlog, taj će uvidjeti da Grčka neće dovesti u red svoje finansije uz disciplinu koja je sada neophodna."

Nekoliko dana kasnije, početkom maja, ipak je usvojen paket pomoći za Grčku. Vlada u Atini je zauzvrat morala da se obaveže na stroge mjere štednje. O oprečnim mišljenima unutar njemačke vlade govori i izjava ministra za finansije, Wolfganga Schäublea: "Svi Evropljani moraju da brane stabilnost cijele eurozone. To je naš zadatak. Što ga bolje odradimo, to bolje za Evropu i za Nijemce."

Šta spada pod "kišobran za stabilnost eura"

Mnogi su upozoravali kako se kriza neće zaustaviti samo na Grčkoj. Jedan od takvih bio je i Frank Engel iz Narodne partije Luksemburga, inače član Evropskog parlamenta: "Ono što se danas dešava u Grčkoj, sutra bi moglo pogoditi Portugal, a prekosutra Španiju. A ako to zahvati Španiju, onda će u krizi biti cijela Evropa, jer ona nema sredstva kojima bi spasila Španiju."

U Briselu je izbila neka vrsta panike. Samo nedjelju dana nakon paketa pomoći za Grčku, usvojen je "kišobran za stabilnost eura". Zajedno sa MMF-om, zemlje EU su formirale fond od 750 milijardi eura. Istovremeno su se sve vlade obavezale na mjere štednje i na veću disciplinu u trošenju budžetskih sredstava. Pier Carlo Padoan, jedan od finansijskih eksperata organizacije OECD, bio je zadovoljan što je korištenje sredstava iz spomenutog fonda bilo povezano sa strogim preduslovima: "Disciplina u trošenju budžetskih sredstava, dovešće i do smanjenja špekulacija na berzama", smatra on.

Razvodnjavanje sankcija

Ipak, preduslovi su jedno, a sankcije drugo.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je na susretu s Nicolasom Sarkozyjem u Deauvilleu izašla u susret predsjedniku Francuske i odustala od automatskog uvođenja sankcija državama koje prekrše sporazume o budžetskoj disciplini. Sankcije za takve države su inače bile jedan od glavnih prijedloga Evropske komisije.

Guy Verhosstadt, predsjednik kluba liberala u Evropskom parlamentu je bio razočaran: "Nijemci su deset mjeseci tražili oštre sankcije protiv onih koji se ogriješe o sporazume, a sada su učinili potpuno suprotnu stvar."

Na sljedećoj stranici: Panika u Briselu

Panika u Briselu

Situacija se malo smirila. Klaus Regling, šef takozvanog "kriznog fonda za euro" u oktobru je imao izjavu koju bi sigurno najradije zaboravio: "Mislim da neće biti potrebe da se koriste sredstva iz ovog fonda, te da više nijedna članica EU neće biti u prilici da zatraži finansijsku pomoć."

U novembru je ova izjava opovrgnuta. Irska je potražila utočište ispod "kišobrana za euro". Već sada se širi strah zbog mogućnosti da isto učini i Portugal, a potom i Španija.

Posljednje sredstvo

Šefovi vlada i država su na susretu na vrhu u decembru ipak odbacili prijedloge o povećanju sredstava u kriznom fondu. Oni su samo izrazili uvjerenje kako će sadašnji fond biti dovoljan. Kancelarka Merkel se pobrinula za to da se za sada odbaci i ideja o zajedničkim evropskim obveznicama. Trajni mehanizam za tretman ovakvih kriza, koji će biti uveden 2013., na prijedlog Njemačke će biti odista posljednje sredstvo koje treba koristiti. Umjesto toga, države euro-zone planiraju da usklade svoje privredne politike. To je dugoročan projekat sa neizvjesnim ishodom.

Nada umire posljednja

Na kraju godine tako ostaje nada da će tržišta vrijednosnim papirima biti umirena nakon ovakvih mjera i zaključaka. U takvom raspoloženju su barem kancelarka Merkel i glasnogovornik vlade u Berlinu Stefan Seibert okončali susret na vrhu u Briselu. "Sretan Božić", kancelarke Merkel, Seibert je dopunio rečenicom: "I malo mira u Evropi."

Kriza zajedničke valute zatekla je EU početkom ove godine prilično nespremnu. U poređenju s tim, stvari danas stoje mnogo bolje. Ali još uvijek u zraku visi pitanje da li će mjere koje su poduzete biti dovoljno dobre i da li će dovoljno brzo biti sprovedene.

Autori: Christoph Hasselbach / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović