Bihać: arapski turisti otkazuju zbog - izbjeglica | Politika | DW | 19.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Bihać: arapski turisti otkazuju zbog - izbjeglica

Bihaćki turistički djelatnici tvrde da turisti iz bliskoistočnih zemalja naveliko otkazuju rezervacije zbog izbjeglica. A i građani očito počinju drugačije gledati na pridošlice i kažu: „Mi smo im prepustili grad.“

„Po mojoj evidenciji u našem hotelu ima nekih 30 do 35 posto manje gostiju nego prošle godine u isto vrijeme. Prošle godine kod nas nije bilo šanse dobiti sobu, a sada ima slobodnih", priča Šemsudin Sulejmanagić, upravnik hotela Paviljon u Bihaću.

On smatra da je glavni razlog otkazivanja rezervacija to što je Bihać pun izbjeglica. Zanimljivo je da skoro isključivo otkazuju gosti iz bliskoistočnih zemalja, dok europski turisti i dalje dolaze. „Pojavom migranata u Bihaću počelo je skoro svakodnevno otkazivanje rezervacija. Moje je mišljenje da je to zbog priliva migranata. Drugog razloga ne vidim. I to nije tako samo kod nas u hotelu. Razgovaram s kolegama i iz drugih hotela", kaže Šemsudin Sulejmanagić. On je zabrinut za egzistenciju svojih zaposlenika i ističe kako od tog hotela živi ukupno 128 osoba, tj. 31 zaposleni plus članovi njihovih obitelji.

Bosnien und Herzegowina - Flüchtlinge (DW/A. Kamber)

U Bihaću manje arapskih turista nego u istom periodu prošle godine

Sulejmanagić ne zna točno što bi to moglo smetati bliskoistočne turiste, ali pokušava naći objašnjenje. „Pretpostavljam da ti ljudi ne žele imati kontakt s izbjeglicama. Možda oni znaju bolje od nas o kakvim se ljudima radi. Sigurno među njima ima i onih koji su ekonomski migranti ili koji su pobjegli od zakona", kaže i dodaje: „Najgore je što mi ne možemo razlučiti kome stvarno treba pomoći."

U hotelu Paviljon prošle je godine u prosjeku bilo oko 70 posto gostiju s Bliskog istoka. Ti su turisti počeli dolaziti u Bihać u prvom redu radi nacionalnog parka i prirode kakvu u svojim domovinama nemaju.

„Problem je tu, ali to vam nitko javno neće reći"

No u Javnom poduzeću Nacionalni park Una na službeni upit tvrde kako nisu zabilježili smanjenje broja turista na ovoj atraktivnoj destinaciji, ali neslužbeno se čuje kako imaju saznanja o otkazivanju smještaja. „Svaka kriza, turbulencija, poremećaj ili nesigurnost stvara negativnu sliku za posjetitelja i mogu utjecati na image destinacije i države", objašnjava Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Dodaje kako je turizam vrlo osjetljiva grana, pa bi se migrantska kriza mogla odraziti na broj posjeta.

Bosnien und Herzegowina - Flüchtlinge (DW/A. Kamber)

Policija redovito patrolira ulicama Bihaća

A da je kriza prisutna potvrđuje i službenik u Vladi Unsko-sanskog kantona čiji je rad vezan za turizam. I prema njegovim informacijama je u proteklom razdoblju došlo do masovnijeg otkazivanja smještaja i aranžmana, često u posljednji trenutak.

"Prisutan je problem, ali to vam nitko neće i ne smije javno reći, jer bi tako radio protiv sebe i svog poslovanja. Morate razumjeti te ljude, oni od toga žive i uložili su silan novac u objekte i sada moraju biti jako senzibilni u onom što govore jer bi mogli napraviti sebi štetu." Naš sugovornik tvrdi kako su ovdje u Unsko-sanskom kantonu prepušteni da se sami izbore s migrantskom krizom, mada nemaju kapaciteta za to.

„Mi smo se povukli i prepustili im grad"

U proteklim mjesecima sve je veći priljev migranata i izbjeglica na zapadu BiH, posebno u Bihaću i Velikoj Kladuši, gdje ih je prema procjenama oko 4.000. Ljudima koji bježe od rata, neimaštine, progona i u potrazi za boljim životom Bihać je samo usputna stanica na kojoj se kratko zadržavaju i nastavljaju put dalje. Granica EU-a udaljena je svega nekoliko kilometara i odavde je najlakše i najbliže stići do zemalja odakle migranti neće biti vraćeni.

Očigledno je migrantska kriza dočekala u potpunosti nespremne lokalne i državne vlasti. Ovdje ne postoji organizirani prihvatni centar za migrante nego se oni sami snalaze te spavaju u napuštenim objektima, na ulicama i po parkovima. Rezultat je humanitarna kriza, pošto svi ti ljudi nemaju krov nad glavom, potrebne lijekove i obroke. A za koji mjesec će doći zima pa bi migrantska i humanitarna kriza mogla postati još ozbiljnija.

Inače, dio izbjeglica u Bihaću sam se smjestio u jednoj napuštenoj oronuloj zgradi koja je trebala biti đački dom. Tamo su uvjeti života katastrofalni, pa zato ne čudi da većina izbjeglica po danu uglavnom boravi na ulicama i u parkovima. Svakih nekoliko metara nailazimo na grupice muškaraca. Neki su bolje,a neki lošije odjeveni. Mnogi su i po kiši i hladnoći hodali bosonogi u natikačama, omotani u deke koje su vjerojatno dobili u sklopu humanitarne pomoći.

Bosnien und Herzegowina - Flüchtlinge (DW/A. Kamber)

Mnoge izbjegličke obitelji s djecom žive pod vedrim nebom jer nisu uspjele naći smještaj

„Mi smo možda najugroženiji hotel zbog svog položaja. Izbjeglice ovdje dolaze autobusima i okupljaju se u parku oko hotela. Mnogi domaći zaziru i ne dolaze više kod nas u restoran", žali se Šemsudin Sulejmanagić.

U gradskim parkovima i kafićima sve je manje domaćih. „Naši mladi su se povukli i slabo ih se viđa po ulicama i kafićima. I u parku više nema majki s malom djecom koje su se prije tamo redovito okupljale. Mi smo se u stvari svi povukli i prepustili im grad", zaključuje upravnik hotela Paviljon.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Andrea Jung Grimm / Ajdin Kamber