BiH: Zatišje pred oluju | Kiosk | DW | 06.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Njemački mediji

BiH: Zatišje pred oluju

Srpski i hrvatski političari, orjentisani nacionalistički, žurno rade na razbijanju BiH. Iako je EU to registrovala, nedostaje adekvatan odgovor, piše TAZ. FAZ predstavlja novi prevod Karahasanovog „Dnevnika selidbe“.

Njemački list Tageszeitung (TAZ) počinje članak opisom jedne čajdžinice u Sarajevu koja nosi ime „Franz i Sophie" i podsjeća na atentat na austrijskog prijestolonasljednika i njegovu suprugu 1914, koji je bio okidač za Prvi svjetski rat. Njen vlasnik Adnan je tokom posljednjeg rata kao dijete bio u Njemačkoj. Njegova porodica je morala pobjeći jer pripada etničkoj grupi Bošnjaka. To što se u Srbiji sada propagira „srpski svet" kod njega izaziva nemir. Jako je osjetljiv na sve što miriše na nacionalizam. U svojoj čajdžinici on je zaposlio jednu mladu Srpkinju iz Republike Srpske i živi tradicionalnim, multietničkim životom.

Retorika koja se sada koristi podsjeća ga na 1991. kada je u Beogradu proklamovana Velika Srbija. To znači, ujedinjenje svih Srba sa prostora bivše Jugoslavije u jednu državu, piše novinar TAZ-a Erich Rathfelder i dodaje:  „Velika Srbija se trebala realizovati napadačkim ratom na Hrvatsku a potom i na BiH. Posljedica toga su bili zločini etničkog čišćenja i troipogodišnja opsada Sarajeva. „Srpski svet" ne podsjeća samo Adnana na politiku devedesetih već izaziva strah u Sarajevu, posebno s obzirom na trenutne konflikte u Crnoj Gori, gdje Srpska pravoslavna crkva skupa sa nacionalistima postiče nemire ali i na granici sa Kosovom, koju su nedavno nadlijetali borbeni avioni i gdje su bile dovedene trupe iz Srbije."

Sve to uznemirava i 87-godišnjeg SDP-ovca Mehmeda Čehajića, koji je kao dijete preživio 2. svjetski rat a u posljednjem ratu uspio izvući živu glavu nakon što je jedna granata eksplodirala 200 metara od čajdžinice. On ne kritikuje samo srpske i hrvatske nacionaliste već i muslimansku nacionalističku partiju SDA i njenog vođu Bakira Izetbegovića.

DW Interview Valentin Inzko

Valentin Inzko je Zakonom o zabrani negiranja genocida želio podstaći pomirenje

Ali to što nakon Inzkovog nametanja Zakona o zabrani negiranja genocida radi Dodik, Čehajića teško pogađa, kao uostalom i mnoge druge u Sarajevu, konstatuje novinar TAZ-a. „Inzko je time želio poduzeti nešto protiv nacionalističkih ideologija i negiranja zločina, ne samo onih koje su počinili Srbi. Zakon je trebao biti uvod u proces pomirenja. Ali reakcija je bila žestoka. Srpski nacionalisti ne žele ni da čuju za pomirenje, za njih su ratni zločinci osuđeni pred Haškim tribunalom – heroji. Mladi nose majice sa njihovim likovima. A, kada bi priznali zločine, to bi dovelo u pitanje opstanak Republike Srpske", piše novinar TAZ-a i dodaje da je na teritoriji današnje RS-a prije rata živjelo više od polovine nesrba a tek je "vojnom okupacijom ovog regiona i etničkim čišćenjem omogućen nastanak ovog entiteta".

Želi li Dodik otcjepljenje RS-a provesti oružjem?

Kao reakciju na Zakon o zabrani negiranja genocida, svi Srbi su povučeni iz zajedničkih institucija BiH i parlamenta. Oni traže, uz podršku Rusije i Kine, ukidanje funkcije visokog predstavnika i zajedničkog suda. Dodik traži i povlačenje srpskih vojnika iz Oružanih snaga BiH i formiranje Vojske RS, opisuje situaciju novinar TAZ-a.

„Želi li Dodik time otcjepljenje RS-a, koje stalno traži, provesti oružjem? Već godinama ruski oficiri vojno obučavaju srpske policajce pod plaštom borbe protiv terorizma. To nije prošlo neprimjećeno u NATO-u. Tokom jednog vojnog manevra ovoga ljeta, američke trupe su prošle kroz Banjaluku", navodi TAZ.

List primjećuje i da hrvatski nacionalisti rade na destabilizaciji BiH kao i da se njihov vođa i šef HDZ-a Dragan Čović stalno žali kako su Hrvati u entitetu Federacija BiH potlačeni. „U stvarnosti su Hrvati privilegovani i imaju u institucijama BiH puno više mjesta nego što im to proporcionalno pripada. Čović traži Izborni zakon u interesu svoje nacionalističke partije HDZ", piše TAZ, napominjući i da se hrvatski predsjednik Milanović proglasio predsjednikom svih Hrvata, pa time i onih iz BiH.

BiH poput seizmografa

Njemački list konstatuje da je BiH „poput seizmografa" kada je u pitanju razvoj događaja na Balkanu i dodaje: „Naravno da oni u Briselu i Berlinu to dobro znaju. Zna se da Rusija pokušava spriječiti proširenje EU-a a prije svega NATO-a i podržati nacionalističke snage ne samo „srpskog sveta" već i one u Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj. Postoji opasnost i da bi konferencija o Balkanu, koja danas počinje u Sloveniji, mogla podcijeniti najnoviji razvoj situacije na Balkanu."

Na to, kako primjećuje dalje TAZ, ukazuju nedavne posjete Angele Merkel i Ursule von der Layen regiji. „Obje političarke su dale do znanja da u Vučiću vide pouzdanog partnera. Predstavnici demokratske opozicije na to gledaju sa zabrinutošću. To ih podsjeća na ponašanje međunarodne zajednice pred rat 90-tih, kada se udvarala Miloševiću. Ono malo opozicionara, koji su u Vučićevom diktatorskom režimu još javljaju za riječ, su zgroženi", konstatuje TAZ.

Pa ipak, polako se u svim dijelovima Balkana formiraju demokratski pokreti, koji „ne mogu više da trpe nacionalistički orjentisane i korumpirane kleptokrate". Proteklog vikenda je na hiljade ljudi pod vođstvom gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića protestovalo zbog Dodikove korupcije i korupcije u njegovoj stranci. Na taritorijama pod kontrolom Bošnjaka je muslimanska nacionalistička SDA sve slabija i „u povlčenju". U Zagrebu je lijevo-zeleni aktivista Tomislav Tomašević pobijedio na izborima. Za Adnana i Mehmeda Čehajića to su znaci nade. A i zeleni čaj im malo bolje šmeka nego inače", zaokružuje svoju priču novinr lista Tageszeitung iz Berlina.

Uništenje Karahasnovog grada čuda"

Frankfurter Allgemeine Zeitung se u članku pod nazivom „Uništenje grada čuda" osvrće na knjigu Dževada Karahasana pod nazivom: „Dnevnik selidbe", koja je sada ponovo i u potunosti prevedena na njemački ali i proširena sa dva eseja i jednim razgovorom. To je ratni dnevnik u kojem pisac, kako piše ovaj njemački list, baca pogled na Sarajevo kojeg više nema, ne želeći prihvatiti ulogu žrtve. Onaj ko očekuje roman u stilu ratne reportaže, viđene očima svjedoka, prevario se. Jer autor crpi svoju refleksiju iz svakodnevice. Geler, koji je uletio u njegov regal s knjigama; čovjek koji umire dok stoji u redu za vodu a drugi mu zavide ili jedna majka koja plače, jer njena zdrava djeca ne mogu da napuste grad.

Karahasan, kojeg su odgajali franjevci, posmatra kako njegovi sugrađani počinju aranžirati svoj život u zgradama razorenim granatama, bez vode i grijanja. Njegova tuga je posvećena razaranju Sarajeva kao „čuda od grada", koje on prati kao hroničar jer Sarajevo doživljava kao „drugi Jerusalim", piše FAZ i dodaje: „ Agresori sa svojim dualističkim i crno-bijelim pogledom na svijet nisu izdržali takvu otvorenost Sarajeva prema drugim kulturama, oni su uništili grad jer, kako smatra Karhasan, u njemu stoje bogomolje četiri religije‘. Posebno tragično u tom kontekstu djeluje egzodus Jevreja, koji ne mogu preboljeti što su agresori njihovo „Jevrejsko groblje" zloupotrijebili da tu postave svoje minobacače."

Deutschland Literaturfest München 2019 | Dzevad Karahasan

Dževad Karahasan

Šta je ostalo od grada u kojem se govorio turski, sefardski, mašarski, španjolski, talijanski i njemački jezik? Taj grad, kako konstatuje novinr FAZ-, postoji još samo u sjećanjima i knjigama Dževada Krahasana. A ako danas u njemu ima još ostataka „čarobnog grada" ili „grada čuda" onda je to zato što njegovi stanovnici tokom opsade a i godinama nakon nje nisu prestali da čuvaju to nasljeđe,  piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu