BiH u raljama svjetske ekonomske krize

„Sačekaćemo dalji razvoj situacije,“ kaže Vedran Peršić, rukovodilac Sektora za odnose s javnošću ASA Holdinga Sarajevo i dodaje da se 'ipak radi o uposlenicima na određeno vrijeme.' Zgodan eufemizam za ono što je u narodu poznato kao otpuštanje radnika.

„Ne smije se dozvoliti novi talas nezaposlenosti“

Direktor Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj, za BiH, Đulio Moreno (Giulio Moreno), upozorava da pravi problemi ovu zemlju tek čekaju u njenoj ekonomiji, a oni se odnose na to kakve će efekte globalna kriza imati na realnu ekonomiju.

„Cijena novca kojeg želite dobiti kreditom, definitivno je veća nego prije, recimo, četiri mjeseca,“ kaže Moreno i dodaje da će Evropska banka za obnovu i razvoj i dalje podržavati banke, mikrokreditne organizacije, finansijski sektor i sve ostale elemente ekonomije u Bosni i Hercegovini, ali da bi svaka vlada u ovakvoj situaciji morala posegnuti za mjerama koje se u ovako kriznim vremenima čine tipičnim i nužnim, kao što su naprimjer, poreske olakšice za nove investicije. Moreno je posebno upozorio: „Ova zemlja sebi ne smije priuštiti luksuz da dozvoli novi val nezaposlenosti!“

Raste prijetnja pozitivnom trendu zapošljavanja

A u zapošljavanju tek je bilo krenulo. Poslije niza 'sušnih godina', u 2008. godini zabilježen je značajan rast zaposlenih. Direktor federalnog Zavoda za zapošljavanje Miralem Šarić, kaže da je u Federaciji BiH prošle godine bilo oko 370.000 nezaposlenih, a za devet mjeseci ove godine, taj broj je smanjen za 40.000.

„Takav pozitivan trend ne znači samo puko brisanje sa evidencije nezaposlenih. To je rezultat naših mjera i mjera federalne Vlade, koja je kroz resorno ministarstvo ponudila projekat strategije zapošljavanja,“ kaže Šarić i dodaje da je federalni Zavod za zapošljavanje učinio mnogo, projektima prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage, kako bi se prevazišao raskorak između ponude i potražnje na tržištu rada.

„Globalna ekonomska kriza nas neće mimoići, a u kojoj mjeri, vidjećemo. Pretpostavljam da će doći do gašenja nekih radnih mjesta, ali mi smo spremni da dočekamo tu kategoriju, da ih prevalificiramo, pokušamo naći drugi posao ili da ih socijalno zbrinemo, s obzirom na to da su u vrijeme dok su bili zaposleni, uplaćivali doprinos za slučaj nezaposlenosti,“ kaže direktor Šarić.

Za svako radno mjesto stotine kandidata

U praksi, stvari izgledaju malo drugačije. Na svaki konkurs za jedno radno mjesto u Federaciji BiH, javlja se oko stotinu kandidata. Biroi za nezaposlene opsjednuti su od jutra do mraka.

„Svaki dan, najmanje stotinu ljudi čeka u našem birou u potrazi za poslom. U posljednje vrijeme registrujemo povratnike iz SAD-a, čak i sa Novog Zelanda,“ kaže Hatidža Zukanović Vrućak, rukovodilac biroa za zapošljavanje, opštine Centar u Sarajevu.

„Kriza na kvadrat“

Kamenorezac Avdija Somun, još od rata pa sve do sada, traži posao i svakog mjeseca se uredno javlja na biro za zapošljavanje u opštini Centar.

„Kriza koja dolazi, još više će zakomplikovati život svima, pa i meni. Ne može biti gore. Kriza na krizu, k'o kriza na kvadrat,“ kaže Somun.

Kenan Vilić, diplomirao je u avgustu ove godine smjer diplomacije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Smrknuta lica izlazi iz biroa za zapošljavanje, nakon obavljenog razgovora.

„Kakve su mi šanse za posao, pitate. Pa, nikakve! Već sam aplicirao na par mjesta, nemam radnog iskustva, a to svi traže. Ako imate 'štelu' ništa vam ne treba, a ja je nemam. Kriza, o kakvoj krizi govorite? Pa, ja sam već u 'debeloj' krizi,“ kaže Kenan. Ima li predstavu kakve su i kolike potrebe za diplomacijom?

„Ovdje, gledajući naše političke strukture – velike. Oni su totalno neobrazovani, 90 posto njih ne govori strane jezike, a Bogami, neki ni maternji baš dobro. Govorim perfektno engleski, imam diplomu, ali šta to vrijedi? Dok se neko od njih ne makne, teško da će za mene biti posla,“ kaže Kenan Vilić.

Ima i deficitarnih zanimanja

Ipak, čini se da nije sve tako crno. I u Bosni i Hercegovini postoji deficitarna radna snaga, a to su farmaceuti, geodeti, građevinski inženjeri, a među metalskim radnicima, posebno varioci. Direktor federalnog Zavoda za zapošljavanje Miralem Šarić kaže da su oni u Zavodu spremni da zajedno sa federalnom Vladom , svojim mjerama amortizuju udar globalne ekonomske krize u sektoru zapošljavanja. Možda bi mogli da počnu sa onih 200 nezaposlenih iz grupacije ASA Prevent Holding.