BiH u raljama radikala

Preostalo je još samo ogorčenje. „Svaka čast!“, kaže ogorčeno Aldin Širanović i dodaje:„Sada ste izabrali i mogu vas još četiri godine patiti!“ Ovako počinje članak „Frankfurter Rundschaua“ posvećen rezultatima izbora u BiH.

"Nekoliko sedmica je ovaj nezaposleni 27-ogodišnjak iz Tuzle bio junak. On je putem Facebook grupe, nazvane po uzoru na ukrajinski ‘Udar‘, u februaru uspio pokrenuti mlade Bosance i Hercegovce u ovoj unesrećenoj zemlji. U industrijskom gradu, u kome živi, a kasnije i u ostatku zemlje, letjele su kamenice na zgrade lokalnih vlada. Neki političari su odstupili sa svojih položaja. Osam mjeseci kasnije, sve se ponovo vratilo na staro stanje. 'Sramim se zato što sam Bosanac', kaže Aldin.

Zemlja bez rješenja

Nije samo stanovnicima BiH nejasno kako se može upravljati ovom zemljom sa tri naroda. Ni Aldin Širanović, kao ni razjareni učesnici februarskih demonstracija, nisu imali rješenje. Ne znaju to ni međunarodni zvaničnici i posmatrači koji ovu zemlju sa 3,8 miliona stanovnika, podijeljenu između tri naroda, već 20 godina zasipaju savjetima i zahtjevima. Tek je svaki drugi građanin BiH izašao na izbore i to uglavnom kako bi glasao za stranku koja njemu, ili nekome iz njegove porodice, osigurava neko od rijetkih radnih mjesta. 'Građani su izabrali tri radikala koje će uništiti BiH', kaže Aldin.

Ta 'tri radikala' su članovi Predsjedništva BiH i predstavnici triju naroda. Najbrojniji Bošnjaci su ponovo izabrali sina prvog i ratnog predsjednika BiH. Provjerenim receptom: on je u predizbornoj kampanji, naglašenije nego ranije, isticao muslimanski identitet i demonstrativno naglašavao svoju bliskost sa Turskom.

Hrvati, kao najmalobrojnija narodna grupa u BiH, izabrali su Dragana Čovića. I on je do pobjede došao zu pomoć nacionalističkih ideja: Hrvati, kao i Srbi, trebaju sopstveni 'treći' entitet, jer su u Federaciji podređenom položaju u odnosu na brojnije Bošnjake.

Što se Srba tiče, u ponedjeljak se još nije znao pobjednik izeđu Željke Cvijanović i Mladena Ivanića u utrci za predsjednika iz reda srpskog naroda“, piše „Frankfurter Rundschau“. U tekstu ovog lista, kao potkrepljenje trećeg nacionalnog radikalizma, navode namjere Milorada Dodika o otcjepljenju RS-a od BiH.

Teror broja tri

Bosnom i Hercegovinom dominira broj tri: tri naroda, tri jezika, tri predsjednika, predstavnici tri naroda na važnijim političkiim pozicijama, tri ento-nacionalističke stranke… Nacionalisti se na vlasti održavaju zahvaljujući produbljivanju etničkih podjela, piše „Neue Züricher Zeitung“.

Cijena mira

„U BiH postoji više od 100 ministara. Neki kažu da ih ima 130, a neki spominju još veću brojku. Tome spada i oko 800 parlamentaraca i to u državi sa manje od četiri miliona stanovnika. Takva zemlja, u kojoj skoro polovina budžeta odlazi na finansiranje državnog aparata, u kome svaki od tri naroda, kada se raspravlja o važnijim pitanjima, ima pravo veta, ne može napredovati. Ako čak i ambasadori bh. političare kritikuju i karakrterišu kao kormpirane i nesposobne, onda su oni bez sumnje u pravu. Politička kasta u BiH je privilegovana i živi na visokom nivou , koji je miljama daleko od nužde sa kojom se narod suočava. To su dva paralelna univerzuma.

Krivci za to su i predstavnici Zapada, koji prisilio sukobljene strane u BiH na potpisivanje Dejtona, baziranog na etničkim principima skrojenom Ustavu sa komplikovanom procedurom odlučivanja i glomaznom birokratijom.

BIH je zemlja koju Zapad u ovoj formi ne želi, ali je, zbog njene teritorijalne cjelovitosti, mora prihvatiti. Bosanski Srbi se žele otcijepiti. Za njih je BiH tvorevina koja se nasilno održava izvana.Bosanski Hrvati se u Federaciji osjećaju majoriziranim od strane Bosnjaka i žele, isto kao i Srbi, svoj entitet. Bošnjaci se pak zalažu za cjelovitu BiH sa više ovlasti za zajedničku vladu“, piše „Neue Züricher Zeitung“.

Vrijeme je za brigu o BiH

Škripeći zubima, Bosnaci su izabrali nove vođe. U nedostatku alternative to su političari koji su već dokazali da BiH ne mogu ili ne žele povesti naprijed, napisao je kolumnist "Süddeutsche Zeitunga" i istakao važnost uloge vodećih evropskih političara za situaciju u BiH.

"Ova balkanska zemlja je rasparčana, korumpirana i ima mizernu vladu. Koliko su građani time isfrustrirani, pokazalo se kada su u februaru tokom demonstracija zapalili zgradu vlade. Bile su to demonstracije koje su i na međunardonom nivou, kao i u bh. stranačkim središtima, brzo zaboravljene. Čak i poslije katastrofalih poplava i klizišta ovog ljeta su mnogobrojni političari mirne duše otiši na godišnje odmore, a ponovna izgradnja se skoro nije ni dodgodila.

Glede ovog bosanskog zastoja se neće ništa promijeniti sve dok kancelarka Angela Merkel i drugi vodeći evropski političari ne preduzmu nove korake usmjerene ka novom uređenju BiH i ne uklone sputavajuće podjele.

Pravno je to moguće. Najzad, BiH je još uvijek pod nadzorom i kontrolom međunarodne zajednice. No, da ova zbog brojnih kriza trenutno ne brine puno za BiH je na prvi pogled i razumljivo. Ali, to je greška. Da se dugogodišnje ignorisanje siromaštva i loše privredne politike pred vratima EU može obiti o glavu već sada nagovještavaju vijesti o stotinama radikaliziranih Bosanaca, koji se bore u teroristickoj organizaciji IS-a, trenutno samo u Siriji ili u Iraku", zaključuje se u komentaru "Süddeutsche Zeitunga".