BiH u islamskoj obnovi

Posljednjih je godina izgrađeno više od pola tuceta novih medresa, visokih vjerskih škola, a nastale su i desetine novih džamija,uključujući i onu kralja Fahda, u sklopu kompleksa od 28 milijuna dolara u kojem se nalaze i sportski i kulturni centar, navodi u izvještaju NY Times.

Rastući kulturni sukob

Potpuno pokrivene žene i muškarci dugih brada, za koje se prije rata gotovo nije znalo, danas su uobičajeni u BiH, dodaje se. Dok jedni pozdravljaju muslimansku obnovu kao zdravo jačanje identiteta u multietničkoj državi u kojoj Muslimani čine gotovo polovinu stanovništva, drugi upozoravaju na rastući kulturni sukob između konzervativnog islama i proklamiranog sekularizma, ističe NY Times.

Kao primjere toga kulturnog sukoba, list spominje incident s napadom na 'gay' paradu u Sarajevu, prije dva mjeseca, uz povike "Ubij pedere" i "Allahu Akbar", eksploziju u trgovačkom centru u Vitezu, početkom godine, te nedavno uvođenje islamskog vjeronauka u državne vrtiće, koje je izazvalo pritužbe roditelja, uključujući i sekularne Muslimane, zbog narušavanja načela o razdvojenosti države i religije.

NYT citira liberalnog islamskog teologa prof. Mustafu Spahića, koji je taj potez nazvao "zločinom protiv djece" te "uvredom slobode, mašte i zabave dječjeg svijeta", uz isticanje da božiji poslanik Muhamed vjerski odgoj za djecu preporuča tek nakon sedme godine života.

Druga vremena, drugi heroji

List navodi i primjer preimenovanja ulica u Sarajevu s komunističkih revolucionara na muslimanske heroje, te citira riječi glavnog urednika lista Oslobođenje Muharema Bazdulja kako strahuje od rasta Vahabizma, konzervativnog sunitskog pokreta podrijetlom iz Saudijske Arabije, čije su organizacije uložile oko 700 milijuna dolara u BiH od rata,

uglavnom u džamije.

Vahabizam je stigao sa stotinama boraca koji su došli iz arapskih zemalja tijekom rata i s arapskim humanitarnim djelatnicima, no po ocjeni velikog muftije Mustafe Cerića, vahabizam nema budućnosti u BiH čak i ako se još veći broj ljudi prikloni vjeri.

Navodeći kako su bosanski Muslimani prakticirali umjereni islam, koji datira od vremena turskih osvajanja u 15. stoljeću, NY Times spominje i istraživanje sociologa Dine Abazovića, prema kojem 60 posto bosanskih Muslimana favorizira zadržavanje religije u privatnoj sferi, dok samo izrazita manjina moli pet puta dnevno.

Utjecajni američki dnevnik spominje i Milorada Dodika, premijera RS, koji Sarajevo naziva novim Teheranom te govori o "političkom islamu i borbi protiv ljudi koji ne dijele tu viziju".

Muslimanski čelnici i većina zapadnih analitičara u BiH protivi se tim procjenama i govori kako one ne korespondiraju sa sekularnom realnošću zemlje, već su dio pokušaja srpskih nacionalista da opravdaju okrutno uništavanje Muslimana u vrijeme rata, i od Srba i od Hrvata, zaključuje The New York Times.