BiH u iščekivanju presude Radovanu Karadžiću | Politika | DW | 19.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

BiH u iščekivanju presude Radovanu Karadžiću

U iščekivanju pravosnažne presude Karadžiću, emocije preživjelih žrtava su pomiješane. Neki strahuju da bi promjene u sudskom vijeću mogle uticati na kaznu. Različita su i očekivanja zvaničnika.

Predsjednica Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić očekuje da će ratnom zločincu Radovanu Karadžiću biti izrečena kazna doživotne robije. „On je kao glavni organizator najodgovorniji za sve ratne zločine u BiH. On je dao zeleno svjetlo i Ratku Mladiću i svim drugim generalima da nas pobiju. I njegova poruka u Skupštini BiH da će muslimanski narod nestati – sve govori. Nije on samo nanio patnju i bol Bošnjacima i bošnjačkim majkama, nego i Srbima i srpskim majkama. Zato očekujemo najstrožu kaznu“, kaže Munira Subašić.

Predsjednica bh. ogranka Društva za ugrožene narode Fadila Memišević nada se da će pravda biti zadovoljena. „Za žrtve je jako važno da on bude osuđen najstrožom kaznom. To je važan psihološki momenat. I ako bude osuđen na 40 godina Karadžić neće izaći iz zatvora dok je živ, ali kada se presudom odredi doživotna robija onda to ima posebnu težinu jer potvrđuje karakter i obim zločina. Naravno da su moja, ali i očekivanja drugih žrtava velika, kao i strahovi. Posebno nas je zabrinulo povlačenje njemačkog sudije Christopha Fluggea koji je u obrazloženju ostavke izjavio da se iz Međunarodnog mehanizma povlači zato što se neke čudne stvari dešavaju u Tribunalu i da se on boji da bi Radovan Karadžić mogao biti i oslobođen. To veoma zabrinjava preživjele žrtve genocida i drugih ratnih zločina u BiH. S druge strane, želim da vjerujem da će Radovan Karadžić dobiti doživotnu robiju i da će presudom biti potvrđeno da je odgovoran i za genocid u drugim općinama, ne samo u Srebrenici“, kaže Fadila Memišević.

Bosnien-Herzegowina Gedenkstätte und Friedhof bei Srebrenica (picture-alliance/AP Photo/A. Emric)

Predstavnici udruženja žrtava zahtijevaju najstrožu kaznu i zabrinjavaju ih špekulacije da bi Karadžić mogao biti oslobođen

Da li će Karadžića proglasiti krivim za genocid u devet bh. općina?

I predsjednica udruženja „Žene Srebrenice“ Hajra Ćatić strahuje da bi promjene u sudskom vijeću mogle uticati na presudu. „Vjerujete li da sam uplašena? Bojim se jer su tražili da se promjene sudije i da su ustoličili one koji njima odgovaraju. Bojim se i za Srebrenicu šta će biti u presudi i da će reći da nije bio genocid. Ukoliko se to dogodi, valjda ćemo imati pravo na prigovor i žalbu“, kaže Hajra Ćatić.

Predsjednik Udruženje žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović očekuje da će predsuda Radovanu Karadžiću biti proširena na genocid u ostalim općinama, u najmanju ruku za genocid u Prijedoru. Međutim, izrazio je bojazan da bi promjene unutar sudskog vijeća mogle uticati na konačnu presudu. „U svakom slučaju, ne bi se smjelo desiti da dođe do smanjenja kazne, odnosno do umanjenja obima zločina koji su prvostepenom presudom presuđeni“, rekao je Tahirović.

Predsjednik Saveza udruženja logoraša regije Banjaluka Mirsad Duratović ne očekuje presudu za genocid u Prijedoru i ostalim općinama koje se spominju u optužnici te ističe da će Haški tribunal „udariti još jedan šamar“ žrtvama Prijedora. Ne vjeruje da će konačna presuda Radovanu Karadžiću biti donesena na osnovu relevantnih dokaza Tužiteljstva, posebno na osnovu dokaza koji proizilaze iz masovne grobnice Tomašica.

Bosnienkrieg (Getty Images/AFP/A. Durand)

Ukoliko presuda ne bude proširena na genocid u ostalim općinama, u najmanju ruku za genocid u Prijedoru, biće to, kako ističu prijedorski logoraši, "još jedan šamar žrtvama"

Uticaj „međunarodne zajednice“

„Mislim da će presuda biti donesena pod uticajem nekih dijelova međunarodne zajednice koji žele da zaštite, prvenstveno Srbiju, ali i Radovana Karadžića i Ratka Mladića od odgovornosti za genocid u ostalim općinama, osim Srebrenice“, kazao je Duratović. On smatra da bi presuda za genocid i u drugim bh. općinama pokrenula mehanizme unutar međunarodne zajednice koji bi mogli demontirati Republiku Srpsku (RS). „Kako može međunarodno-pravno, ali i moralno, opstati nešto za šta je pravosnažnim presudama utvrđeno da je nastalo na genocidu“, kaže Duratović.

Mirsad Duratović je u izjavi za Federalnu novinsku agenciju (Fena) upozorio na opasnost od uticaja koji ratni zločinci mogu imati na teroriste. „Nakon terorističkog napada na Novom Zelandu, vidimo da je Karadžić postao idol mnogim teroristima u svijetu. Mnoge terorističke grupe, ali i  pojedinici stavili su Karadžića i njegovu politiku kao vodilju za svoje aktivnosti i mržnju prema muslimanima širom svijeta".

Uoči konačne presude Karadžiću, vlasti RS-a poručuju da „Haški sud nije pravičan“. Predsjednica RS-a Željka Cvijanović je navela da „poučena ranijim iskustvima“, nije optimista kada su u pitanju odluke koje se donose na nivou Suda u Hagu. „Do sada nijedna presuda nije služila pomirenju i pravdi“, rekla je Cvijanović. Slično mišljenje iznio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Bosnien und Herzegowina Zeljka Cvijanovic und Milorad Dodik (DW/D. Maksimovic)

Cvijanovićka i Dodik dijele mišljenje da presude Haškog suda ne doprinose pomirenju

Šansa za oduzimanje odlikovanja

Većina zvaničnika u Federaciji BiH nada se da će pravosnažnom presudom biti potvrđena Karadžićeva odgovornost za genocid i u drugim bh. općinama, osim Srebrenice. Neke političke stranke iz ovog entiteta pozivaju vlasti RS-a da oduzme odlikovanje Radovanu Karadžiću koje mu je 2016. godine dodijeljeno u Narodnoj skupštini RS-a. „Očito je da je Karadžić inspiracija ekstremistima i poremećenim umovima koji su počinili stravičan zločin na Novom Zelandu. Smatramo da vlasti RS-a imaju priliku da oduzimanjem odlikovanja Karadžiću, pokažu da ne propagiraju ideologiju mržnje, kojom se danas inspirišu osobe poput terorista sa Novog Zelanda“, saopćila je Demokratska fronta.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove će u srijedu (20.3.) u Hagu izreći pravosnažnu presudu Radovanu Karadžiću. Optužnica ga tereti po dvije tačke za genocid, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile „srpske snage" (Vojska i policija RS-a) u BiH od 1992. do 1995. godine. Prvostepenom presudom Pretresnog vijeća iz 2016. godine Radovan Karadžić je proglašen krivim po 10 tačaka optužnice, uključujući i genocid na području Srebrenice, i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina. Oslobođen je odgovornosti tački optužnice koja ga tereti za genocid u Bratuncu, Ključu, Foči, Prijedoru, Sanskom Mostu,Vlasenici i Zvorniku.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije