BiH treba rusku dozvolu za NATO? | Politika | DW | 07.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

BiH treba rusku dozvolu za NATO?

„Ivancov je više ruski ambasador u RS-u nego u BiH“, ocjena je nekih analitičara nakon spornih izjava o NATO-u i BiH. Drugi tvrde da Ivancov radi „u interesu Moskve“ u skladu s poznatim ruskim stavom.

Vojni komitet Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD) optužio je Rusiju da „podriva suverenitet" Bosne i Hercegovine (BiH) i „destabilizira odnose Kosova i Srbije", zbog čega je najavljena aktivnija američka saradnja sa državama zapadnog Balkana. Mediji su zabilježili i ocjenu ruskog ambasadora Petra Anatoljevića Ivancova koji tvrdi da u BiH ne postoji konsenzus o integraciji u NATO i dodaje da pokušaji  „proguravanja" BiH u NATO „podrivaju temelje funkcioniranja" ove zemlje dovodeći u pitanje sigurnost i stabilnost. Reakcije su bile očekivane – odobravanje u Republici Srpskoj (RS) i kritike u Federaciji BiH.

Analitičari u BiH iznose različite ocjene o tome da li se Ivancov spornim izjavama o NATO integracijama BiH miješa u unutrašnja pitanja ove zemlje, ili samo obavlja svoju dužnost u skladu s interesima Moskve. Premda je akreditiran u Bosni i Hercegovini (BiH), gospodin Petr Ivancov je, po onome šta radi i govori više ruski ambasador u Republici Srpskoj (RS) nego u BiH, kaže za Deutsche Welle vojnopolitički analitičar Đuro Kozar, napominjući da Ivancov gotovo da nema kontakta sa zvaničnicima BiH, a kamoli sa onima iz Federacije BiH. 

Petar Ivancov, ruski ambasador u BiH

Petar Ivancov, ruski ambasador u BiH

(Ne)prihvatljivo ponašanje Petra Ivancova

„Zato i negira zvanične stavove BiH i daje opasne izjave da približavanje BiH NATO-u može destabilizirati ovu zemlju. A upravo je suprotno – članstvo u NATO-u garantira sigurnost i stabilnost članica Alijanse. I ne može Ivancov određivati u koje će saveze BiH ići. Crna Gora i Sjeverna Makedonija su izmakle ruskom uticaju, pa Moskva sada pod svojom kontrolom nastoji zadržati Srbiju i bosanskohercegovački entitet RS. Srbiji prodaje oružje, a u RS 'ulaže' kapital od čega veću korist imaju ruski oligarsi nego Banjaluka. Politika vezivanja za Rusiju nije racionalna, jer je većina zapadnobalkanskih država već u NATO-u", kaže Kozar.

Zbog različitih ideoloških gledišta o NATO-u, u ovoj se zemlji i danas raspravlja o efektima priključenja najmoćnijem vojnopolitičkom savezu. Prof.dr Nedžad Korajlić, dekan sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije kaže da bi ulazak u NATO omogućio BiH stabilnost, sigurnost i ekonomski prosperitet.

Intergacija u NATO isključuje ponovne sukobe?

„Približavanje NATO-u podrazumijeva i prihvatanje standarda kojima se poboljšava i kvalitet života. Nemam ništa protiv Rusije, ali imam simpatiju prema zapadnoj civilizaciji, primarno prema Americi koja je velikim dijelom zaslužna za uspostavu stabilnosti u BiH nakon proteklog rata. Naravno, za BiH je vrlo značajna i Njemačka koja podržava i našu ekonomiju, a članstvo u NATO-u bi isključilo svaku mogućnost ponovnih sukoba u BiH. Naša zemlja se odlukom Predsjedništva iz 2009. godine i pismeno izjasnila da želi u NATO i ja očekujem da ćemo u naredne dvije godine zakoračiti u punopravno članstvo tog Saveza“, kaže Korajlić.

Članstvo u NATO-u pomoglo bi BiH i u rješavanju migrantske krize, dodaje Korajlić. „I mislim da je to proces koji se ne može zaustaviti uprkos ruskom uticaju preko Srbije i RS-a. Naravno, u geopolitičkim previranjima sve je moguće, ali BiH i Srbija su okružene NATO članicama i ovdje bi bilo gotovo nemoguće prisustvo neke druge vojne sile osim Sjevernoatlantskog saveza“, kaže Korajlić.

Zašto se oglasio Vojni Komitet Senata SAD-a?

Nakon što je u ruskom djelovanju prepoznao „podrivanje suvereniteta“ BiH i „destabilizirajuću“ ulogu Moskve u odnosima Beograda i Prištine, Vojni komitet Senata SAD-a nagovještava aktivniju saradnju sa zapadnobalkanskim državama kako bi se suzbio ruski uticaj u regiji, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.

„Prodajom ruskog oružja pojedinim državama zapadnog Balkana poremećen je vojni balans u regiji uspostavljen još 1996. godine. Komitet američkog Senata sada traži jačanje vojne saradnje sa državama regije kako bi ih učinio manje zavisnim od ruskog oružja i uticaja, jer Rusija i djelovanjem preko Srbije i RS-a želi usporiti napredovanje NATO-a ka istoku te destabilizirati područje koje NATO smatra svojom interesnom sferom. Izgledna je konkretna akcija Senata SAD-a u vidu donacija vojne opreme i povoljnih trgovinskih aranžmana, jer je Amerika politički i vojno vezana za ovo područje, posebno za BiH. Za razliku od Rusije, SAD žele odnose sa cijelom BiH, a ne samo sa jednim njenim dijelom“, kaže Ahatović. 

Miloš Šolaja: „Stav Moskve o NATO-u je poznat, to nije ništa novo"

U RS-u se odobravaju stavovi Rusije. Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke Miloš Šolaja kaže da je Ivancov ruski ambasador i da je logično da zastupa interese Moskve. „To je ambasadorski posao i on vodi računa o interesima svoje zemlje, iako neki govore da se miješa u unutrašnje stvari BiH. Rusko protivljenje ulasku država zapadnog Balkana u NATO poznato je od ranije i to nije novost. Rusi su se opirali i ulasku Hrvatske i Crne Gore u taj vojnopolitički savez, a reakcije na izjave ambasadora Ivancova su, po svemu sudeći, više u funkciji predizborne kampanje nego stvarne zabrinutosti za pozicioniranje BiH u geopolitičkom smislu", kaže Šolaja.

Arhivska fotografija: Bivši član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović (l) i generalni tajnik NATO-a Andres Fogh Rasmussen

Arhivska fotografija: Bivši član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović (l) i generalni tajnik NATO-a Andres Fogh Rasmussen

Šolaja podsjeća da entitet RS ima rezoluciju da nije za NATO, dok se za Program reformi, koji je država BiH nakon dugotrajnih pregovora krajem 2019. godine uputila u Brisel, ne može reći da li aktivira Akcijski plan za članstvo u NATO (MAP - Membership Action Plan).

„Imajući u vidu specifičnosti BiH, nije jednostavno odgovoriti na pitanje da li bi za ovu zemlju bilo bolje da se približi Zapadu kroz učlanjenje u NATO ili da kroz vojnu neutralnost balansira između Istoka i Zapada. BiH je u jednom trenutku imala potpuno usklađen stav o članstvu u NATO-u, ali je RS promijenila svoje mišljenje. Sada treba analizirati zašto je to tako, ima li tu i odgovornosti NATO-a, a treba imati u vidu i razlike između bosanskohercegovačkih entiteta – Federacije BiH i RS-a. Ako bi insistiranje na NATO-u bilo  izvor unutrašnje nestabilnosti BiH i nezadovoljstva nekih njenih susjeda, onda bi to bilo kontraproduktivno. NATO jeste vrh euroatlantskih procesa, ali i samo partnerstvo sa NATO-om daje dosta prostora za jačanje saradnje i stabilnosti u BiH i regiji", zaključuje Šolaja.

Srce u Rusiji, a plata u Njemačkoj

I sami građani BiH, odnosno njeni narodi, imaju različita gledišta u pogledu euroatlantskih integracija. U Federaciji BiH većinom su za NATO, dok su u RS-u skloniji Rusiji. Govoreći o tim razlikama, sociolog Slavo Kukić primjećuje svojevrsnu „podvojenost ličnosti“ kao posljedicu „ideološkog ispiranja mozgova“. „Istraživanja javnog mnijenja bi pokazala da među srpskim stanovništvom u BiH većina smatra da se treba oslanjati na Rusiju. Ako, pak, hoćete tragati za opredjeljenjima u smislu gdje ti isti ljudi žele raditi, gdje bi sa svojom porodicom željeli živjeti, vrlo je mali broj onih, ako ih uopće ima, čiji bi izbor bio Rusija, a ne Njemačka, Austrija, Švicarska, SAD, Švedska i slično. Takva podvojenost ličnosti rezultat je ideološkog drila zbog kojeg se ljudi svrstavaju na jednu stranu kada je u pitanju 'vitalni nacionalni intres', i na suprotnu kada je riječ o realnim, životnim prilikama i uslovima za sebe i svoju porodicu. Možda je to stanje koje nalaže neku vrstu kolektivnog psihološkog tretmana“, kaže Kukić.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković pozvala je u ponedjeljak (6.7.)  na razgovor ambasadora Petra Ivancova nakon  njegovih izjava o NATO putu BiH. Ivancov je ovoga puta u umjerenijem tonu ponovio da Ruska Federacija podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost BiH. Kazao je da Rusija želi imati stabilizirajuću ulogu u regiji i ponovio da, prema njegovom mišljenju, NATO ne doprinosi miru.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android