"BiH treba realnu europsku perspektivu"

Austrijski kancelar Sebastian Kurz je u svom govoru u okviru "Europskog foruma" održanog u Wachau u osnovnim crtama skicirao neka od težišta austrijskog šestomjesečnog predsjedavanja Europskom unijom – Beč će na čelu EU biti od 1. srpnja. Svoje izlaganje Kurz je posvetio glavnoj temi Foruma, "Europa koja štiti", posebno naglasivši pritom pitanje stabilnosti i europske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana, te potrebu odlučnijeg angažmana za sigurnost u borbi protiv ilegalne migracije.

"Odluka o Brexitu i izbjeglička kriza nesumnjivo su Europsku uniju učinile nestabilnijom", piše u svom osvrtu na konferenciju u Wachau list "Neue Zürcher Zeitung". "Rani stadij zbunjenosti građana pokazao se već i u neuspjehu referenduma o zajedničkom europskom ustavu u Francuskoj i Nizozemskoj, a naravno prije svega tokom euro-krize posljednjih godina.

U zemljama Zapadnog Balkana je ranija sklonost europskim integracijama oslabljena brojnim internim sukobima, ali i općenito dugim čekanjem na nove inicijative iz Bruxellesa. Povijesne snage na Balkanu, poput Rusije i Turske, koriste današnju situaciju kako bi povećale svoj utjecaj. A čak i Iran pokušava politikom lakšeg davanja viza stvoriti neke prednosti za sebe na Balkanu."

EU traba izvoziti stabilnost

"Povjerenje u to da im budućnost donosi bolje mogućnosti razvoja ljudi na Balkanu će moći razviti samo ako zemlje Zapadnog Balkana dobiju realne izglede za integraciju u Europsku uniju. Inače se braindrain, dakle iseljavanje najobrazovanijih ljudi, recimo iz Bosne i Hercegovine, neće moći zaustaviti. Samo iz te zemlje godišnje se iseljava oko 20.000 talentiranih mladih ljudi", rekao je na Forumu visoki predstavnik međunarodne zajednice u Sarajevu, Valentin Inzko."

S njim se, piše "Neue Zürcher Zeitung", složio i europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn. "EU bi morala, i uz pomoć novca namijenjenog za krizna područja, izvoziti stabilnost, umjesto da pasivno uvozi nestabilnost." A Liljana Pavlova, bugarska ministrica za predsjedavanje Europskom unijom, koje za Bugarsku ističe krajem mjeseca, još je jednom naglasila potrebu razvijanja zajedničke snage većom suradnjom, koja uključuje i zemlje Zapadnog Balkana.

Srbija se nada europskoj integraciji

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić dala je intervju njemačkom dnevnom listu "Die Welt". Tu se ona, kako je objašnjeno u kratkom uvodu, zalaže "za europsko rješenje migracione problematike i uključivanje tranzitnih zemalja Balkana" u to rješenje.

"Njemačka vlada namjerava se oštrije boriti protiv ilegalnog doseljavanja i zato jača suradnju sa zemljama izvan EU – da li je to u redu?" – tako je glasilo prvo pitanje srpskoj premijerki. Njen odgovor: "Ponosna sam na to koliko dobro naša policija i vojska surađuju sa susjednim državama i agencijom EU za zaštitu granica Fronteks. U izbjegličkoj krizi smo vratili s granice više od 40.000 osoba koje su htjele ilegalno ući u zemlju. To ćemo i dalje činiti. Zato svaka buduća zajednička migracijska politika mora obuhvatiti i balkanske države. Ako zajednička politika sa EU bude fer i u skladu s dogovorenim, i mi ćemo u njoj sudjelovati."

U intervjuu je Brnabić rekla da u Srbiji trenutno ima 4000 izbjeglica; da 500 izbjegličke djece ide u srpske škole. "Srbija je pokazala suosjećanje i solidarnost". Ona je, međutim, dodala da se i dalje treba pripremati za mogućnost dolaska velikog broja izbjeglica, zbog ratova, političke nestabilnosti i klimatskih promjena te da bi bilo "neodgovorno ne očekivati dolazak još više migranata".

Što se tiče mogućeg prijema Srbije u EU 2025. godine, Ana Brnabić je naglasila da je to samo orijentacijski datum koji nije nikakvo jamstvo, ali jest datum koji je moguć ukoliko Srbija bude radila predano i efikasno. Ona je također rekla da razumije i rezerve građana EU jer je u prošlosti pristup toj zajednici "prečesto shvaćan samo kao novčana injekcija".

Ona je naglasila i da su tražene reforme izazov, da Srbija ima pred sobom mnogo posla, ali da "mi znamo da će nas reforme učiniti dobro pripremljenima za EU". Premijerka Srbije je rekla i da se "Europa" ne treba brinuti zbog dobrih odnosa Srbije i Rusije, jer je EU strateški fokus Srbije, koji Rusija razumije, baš kao što i EU razumije tradicionalno dobre odnose Beograda i Moskve.

"Kosovo je bilo Srbija. Točka."

Što se tiče Kosova: "Odnosi sa Prištinom su za nas Srbe teški i emocionalni. Predsjednik Aleksandar Vučić je učinio hrabar i odgovoran korak kada je počeo interregionalni dijalog. Dotle je svaki razgovor bio tabu. Kosovo je bilo Srbija. Točka. Sada moramo naći kompromis. Srbija nikada neće priznati nezavisno Kosovo. To ne bi bio kompromis. A kada bismo i dalje insistirali da Kosovo pripada Srbiji, kompromis ne bi bio moguć. Obje strane moraju izaći iz udobne zone svog uvriježenog načina razmišljanja. Ali smatram da Priština to do sada nije učinila", rekla je Ana Brnabić.

Ona također podsjeća da Priština nije počela sa realizacijom ključnog dijela tog sporazuma: uspostavljanja srpskih općinskih uprava. Također se povećao broj napada na Srbe na Kosovu, navodi Brnabić: "Samo u svibnju je bilo 14 atentata, što ukazuje da bi namjera Prištine mogla biti i da se otjeraju svi Srbi sa Kosova – što mi nećemo dopustiti. Srbija je spremna za razgovore. Ali za to nam je potreban partner", izjavila je, između ostalog, Ana Brnabić za njemački "Die Welt."

Priredili: Zoran Arbutina i Saša Bojić