BiH: Političko nasilje i građanska nezrelost | Politika | DW | 23.10.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

BiH: Političko nasilje i građanska nezrelost

Unatoč vrlo lošem životnom standardu za većinu građana u BiH i stalnoj političkoj krizi, isprepletenoj nacionalizmima, bh. građani i dalje su skloni nijemo promatrati i – trpjeti.

Više od pola milijuna nezaposlenih, čak 100 tisuća iseljenih u posljednje tri godine (što se i dalje nastavlja), po razvoju ekonomije, visini plaća i mirovina BiH je na europskom začelju, a prisutne su i stalne nacionalističke tenzije. Ipak građani BiH vrlo rijetko su skloni ispoljavanju građanskog nezadovoljstva. Jesu li letargični ili prevladava osjećaj nemoći, bezidejnosti i bilo kakvog smisla ili nade da mogu promijeniti uvjete života na bolje kao i okruženje u kojem žive?

'Nema samosvjesnih građana'

Profesor Filozofskog fakulteta mostarskog sveučilišta dr.sc. Mile Lasić, smatra da u BiH nema samosvjesnih građana, ali da ne manjka lažnih predstavljanja građanima na, kako kaže, lažnoj tzv. građanskoj lijevoj sceni dok se zdušno bore protiv tzv. etničkog principa u višenacionalnoj zemlji kakva je BiH.

Mile Lasić

Mile Lasić

"Rezultat toga je da se građanstvo i ne može uopće razvijati, a u 'lažodržavi' kakva je BiH, i ne može ih biti izuzev izvan sustava i usamljenih na političkoj margini", komentira profesor Lasić za Deutsche Welle.

Ovaj sveučilišni profesor dolazi do zaključka kako je BiH žurno potreban razvoj građanstva unutar bošnjačke, srpske i hrvatske nacije, kao i građanstva unutar nacionalnih manjina i tzv. novih identiteta kako bi se uopće imala šansa izaći iz logike 'etnosa' u pravcu "demosa".

"U pravcu 'političke zajednice' jednakopravnih građana, pri čemu bi bilo koje većine imale samo veće obveze, a ne i veća prava, posebice ne nametanja svojih svjetonazora i vjerozakona manjinama, bilo da se radi o konstitutivnim manjinama ili bilo kojim drugim", zaključuje ovaj profesor.

Građani sami pristaju na loš ambijent

Semina Ajvaz

Semina Ajvaz

I njegova kolegica s mostarskog Univerziteta 'Džemal Bijedić', doc.dr. Semina Ajvaz, kaže da u BiH ne postoji kolektivna svijest građana i reakcija na nepravdu. "Proizvod toga je društvo koje sada imamo, koje svojevoljno pristaje na loš društveni ambijent i na političku retoriku bez argumenata. Građani su naviknuti da se zadovoljavaju s nevjerojatno niskim standardom, isto kao da je jedino važno da 'ne puca i da se rat ne ponovi'. Jednostavno pristaju na sve", kaže profesorica Ajvaz za DW.

Ona razloge traži u teretu egzistencijalnih problema, borbi s pukim preživljavanjem, umorom od politikanstva i nepravde koja se ogleda u svim segmentima života. "Letargični su i smatraju da ništa ne mogu promijeniti svojim djelovanjem jer ne vjeruju ni u pravnu državu ni u sustav u kojem žive, i to stanje je zapravo gore od objektivnog stanja", zaključuje ona.

Umjesto građanskog aktivizma - borba za goli život

Akademik, prof.dr. Slavo Kukić stava je da primjedba o letargičnosti i indolentnosti svih građana - ne stoji. Komentirajući za DW on kaže: "Oni koji su vezani uz najjače nacionalne partije, i temeljem njih imaju zaposlene nerijetko sve članove obitelji, jako su aktivni kako bi postojeće stanje zadržali. Drugi, brojniji dio građana, koji takve podobnosti nije ostvario, zahvatila je malodušnost zbog 25-godišnjega isustva nemoći da bilo što promijene".

Slavo Kukić

Slavo Kukić

Ovaj sociolog i sveučilištni profesor detektira i blokadu u razvoju suvremenog bosansko-hercegovačkog društva. "Umjesto društvenom i političkom aktivizmu kako bi stvari promijenili, nerijetko se okreću sebi i pitanju kako preživjeti. Letargija je samo logična posljedica te činjenice", navodi on.

Jedni se uhljebili, drugi "dižu sidra"

Književnica i novinarka Mila Stanković ovo stanje objašnjava na sebi svojstven način. "Oni koji su još uvijek u ovoj 'dolini suza' bliski su 'partiji' unutar svoga 'nacionalnoga'. Okrilje velikog državnoga aparata, omogućilo je lagodan život velikome broju uhljeba, rodbine i raznih nepotizama, koji bez odgovarajuće naobrazbe obnašaju visoke dužnosti i poltronizirajući se uživaju na račun drugih", kaže ova književnica za DW.

Mila Stanković

Mila Stanković

Za nju jedni šute u znak nade u neku "uhljebničku fotelju", a drugi iz straha zbog spoznaje da ne mogu ništa promijeniti jer su u manjini i razmišljaju o "dizanju sidra". "Postoji i treća kategorija, ovakvih kao što sam i sama - zanemarivi broj 'gunđala' koji bi htjeli javno progovoriti o svemu, malobrojniji su i nemaju se s kim udružiti kako bi postali glasniji i bilo što promijenili. Ignorira ih se i marginalizira, pa čak i prijeti", zaključuje ona.

Od ekonomske do moralne i psihološke krize

Za Dalibora Dadu Milasa, mladog svećenika, teologa i društvenog analitičara, doktoranta na Karl-Franzens-Universität u Grazu, moglo bi se kazati da je svakako u ovoj manjini. On se zbog otvorenog promišljanja o politici i pritiscima koje je nakon toga trpio odlučio, bar na neko vrijeme, "pozdraviti" sa svojom Hercegovinom.

Dado Milas

Dado Milas

"Ova pitanja su teška i nažalost neminovno evociraju ne tako lijepe emocije, pa nekako izbjegavam i govoriti o ovome. No, postoji jedno jednostavno rješenje. BiH se nalazi u trajnom stanju ekonomske krize, a za samo društvo je simptomatično da se ona nakon dužeg perioda pretvara u moralnu i psihološku krizu cijelog kolektiva. Iako su kod nas religije nevjerojatno prisutne i utjecajne, činjenica je da njihov angažman ne pridonosi ozdravljenju društvenih odnosa. Rezultat svega toga je društvena apatija, beznadnost i društvena letargija", mišljenja je on.

On čak postavlja pitanje ima li smisla ikakav pokušaj bilo čega za boljitak društvene zajednice, ali i odgovara da je upravo to razlog što se mnogi zatvaraju u svoje mikro-svjetove, u kojima jedino mogu normalno i stabilno funkcionirati.

'Sjaši Kurta, da uzjaše Murta'

Također novinar i književnik Igor Božović začuđujuću apatiju bh. društva čak dovodi u svezu, kako kaže, "blage zaostalosti". "I to unatoč tome što je svima jasno da njima upravlja gotovo pa udruženi banditski pokret, a nitko ništa ne poduzima. Ali, valja uzeti i višestoljetnu represiju predaka današnjih pokornih građana. Dok su njihovi prvi susjedi iz Srbije i Hrvatske imali uspješne ustanke i revolucije pod Osmanlijama i Austro-ugarskom, svi slični pokreti u današnjoj BiH bili su kratkog daha", komentira on za DW, građansku pokornost proglašavajući svojevrsnom tradicijom bh. društva.

Božović ide i korak dalje, navodeći da se element trpećeg ugradio u odgoj, ali i genetiku ovdašnjih ljudi, selekcijom onih najpokornijih, dok su buntovnici završavali u logorima. "Izreka 'Sjaši Kurta da uzjaše Murta', najbolje govori o pokornosti i poslušnosti bh. zbilje. A, je li moguće mijenjati nešto - taj odgovor nitko ovdje i ne traži", smatra on.

No, dok Božović tvrdi da se ovi odgovori niti ne traže, profesor Mile Lasić već ocjenjuje da upravo iz tog razloga BiH ostaje izvan suvremenih političkih tokova. "Zemlja prepuna političkih nasilnika na vrhu i "kmetova" - nesvjesnih, politički nezrelih lažnih građana s potrebom da ih netko vodi i s njima upravlja", njegov je nezavidan sociološki "kompliment".

Audio i video zapisi na tu temu