BiH na raskrsnici – NATO ili neizvjesnost | Politika | DW | 05.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH na raskrsnici – NATO ili neizvjesnost

BiH je dobila zeleno svjetlo za aktivaciju MAP-a. Analitičari tvrde da je to velika šansa za pristupanje sigurnosnim sistemima Zapada. Hoće li ona biti propuštena zbog protivljenja u RS-u?

Aktivacija Akcijskog plana za članstvo (Membership Action Plan - MAP) je „historijski korak" za BiH na njenom putu ka euroatlantskim sigurnosnim sistemima. Ovo je poruka većine zvaničnika iz bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH, koji pozdravljaju poziv NATO-a da BiH realizira prvi Godišnji nacionalni program.

Lider Hrvatske demokratske zajednice i donedavni član Predsjedništva BiH Dragan Čović se ovim povodom oglasio na svom Twitter nalogu: „Želim iskazati zadovoljstvo i pozdraviti odluku saveznika nakon današnjeg ministarskog sastanka NATO-a u Briselu, gdje je BiH pozvana da dostavi svoj prvi Godišnji državni program“, napisao je Čović.

Dodik i vojna neutralnost

Međutim, aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik se i prije današnje sjednice u Briselu usprotivio aktivaciji MAP-a za BiH pozivajući se na rezoluciju Skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske. „Ništa od MAP-a, mene obavezuje rezolucija RS-a o vojnoj neutralnosti", kazao je Dodik. Slične su reakcije i drugih srpskih zvaničnika iz RS-a.

Bosnien und Herzegowina Dragan Covic (DW/Z. Ljubas)

Dragan Čović je zadovoljan

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar kaže da je iz Brisela upućen poziv BiH da se i definitivno odluči o ulasku u NATO. „Ovo je velika šansa za BiH koju naša država ne bi trebala propustiti, tim prije što je i svim dosadašnjim strateškim dokumentima Predsjedništva BiH i Zakonom o odbrani predviđen ulazak BiH u NATO“, kaže Kozar za Deutsche Welle.

Odluke Predsjedništva o realizaciji MAP-a još su na snazi

On, međutim, naglašava da će u tom smisli biti „političkih problema“, posebno kada je riječ o RS-u. „U RS-u je nedavno usvojena rezolucija o vojnoj neutralnosti, prema kojoj BiH ne bi trebala ulaziti niti u jedan vojni savez. To će morati račistiti Predsjedništvo BiH, jer odluka o realizaciji MAP-a koju je potpisao i Nebojša Radmanović nikada nije opozvana", kaže Kozar.

Predsjedništvo BiH je 10. juna 2009. usvojilo zaključak o upućivanju zahtjeva za Akcijski plan za članstvo, koji je službeno uručen 2. oktobra 2009. godine u mandatu članova Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, Harisa Silajdžića i Željka Komšića. Radmanović je i tada  bio visokopozicionirani član Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Bosnien Herzegowina | Wahl 2018 | Milorad Dodik (picture-alliance/AP Photo/D. Vojinovic)

Milorad Dodik se poziva na "vojnu neutralnost"

NATO - garancija suvereniteta

U pismo NATO-u Radmanović je 2009. godine, između ostalog, naglasio: „Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO-a, što je od strateške važnosti za BiH", napisao je Radmanović.

Međutim, sa slabljenjem međunarodnog političkog ali i vojnog prisustva u BiH, RS mijenja kurs u pogledu integracije BiH u euroatlantske sisteme, okrećući se Srbiji i ruskim interesima na Balkanu, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović. „Garancije koje bi NATO pružio BiH u smislu očuvanja njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta u direktnoj su suprotnosti sa velikosrpskim ratnim ciljevima“, kaže Ahatović za Deutsche Welle.

Zašto se RS protivi ulasku BiH u NATO?

„Ključni razlog našeg protivljenja ulasku BiH u Sjevernoatlantski savez je taj što je NATO tokom proteklog rata bombardovao RS, a potom i našu maticu Srbiju", kaže član Parlamentarne komisije BiH za odbranu i sigurnost Dušanka Majkić. „To bombardovanje bilo je bjesomučno i naše emocije su protiv tog vojnog saveza. Koliko god bili važni argumenti FBiH, toliko su važni i naši argumenti iz RS-a“, kaže Majkić za Deutsche Welle.

„Ja sam te stavove često iznosila i našim sagovornicima iz NATO-a i nisam imala osjećaj da me ne razumiju. Također, podsjećam da je Skupština RS-a usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti kojom su svi prethodno doneseni akti Skupštine RS-a koji se odnose na članstvo BiH u NATO prestali da važe. Niko od srpskih predstavnika u institucijama BiH neće moći da tvrdi drugačije ili da usvoji nešto novo", kaže Dušanka Majkić.

Đuro Kozar (Privat)

Đuro Kozar: "Velika šansa za BiH"

Govoreći o konkretnim prednostima ulaska BiH u NATO, Đuro Kozar naglašava da bi se država na taj način politički i sigurnosno dodatno stabilizirala. „To bi ovoj zemlji otvorilo i bolju perspektivu za strana ulaganja, jer niko ne želi ulagati kapital u nestabilne države. NATO je u ovom slučaju ipak 'progledao kroz prste' BiH koja nije u potpunosti registrovala vojnu imovinu kao vlasništvo države. FBiH je to učinila, ali RS nije“, podsjeća Kozar.

Naš sagovornik ističe da se NATO-u „žuri“ kada je riječ u prijemu BiH, iako Alijansa nikoga ne prisiljava u tom smislu. Đuro Kozar smatra da je riječ o „važnim geostrateškim interesima" jer NATO na ovom području želi imati preimućstvo u odnosu na Rusiju koja preko Srbije i RS-a želi zastupati  političke, ekonomske pa i vojne interese na Balkanu.

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.