BiH: Ljudska prava u doba pandemije – pala na ispitu | Politika | DW | 14.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kršenje ljudskih prava

BiH: Ljudska prava u doba pandemije – pala na ispitu

Kršenje ljudskih prava spominje se od početka uvođenja strogih mjera za suzbijanje pandemije. To je potvrdio i Ustavni sud BiH. Nezadovoljstvo je eskaliralo premlaćivanjem mladića u Mostaru.

Brutalno policijsko premlaćivanje mladića u Mostaru, koji se kretao ulicama toga grada tijekom policijskog sata i nije pružao fizički otpor, bio je povod za prosvjede protiv policijskog nasilja, kakvi se dešavaju širom svijeta.

Na kršenje ljudskih prava upozoravaju i ombudsmani za ljudska prava u svom izvješću za 2020. godinu, sociolozi, ali i svjetske organizacije.

Tako primjerice Amnesty International (AI) u izvješću za prošlu godinu navodi kako Bosna i Hercegovina nije uspjela pružiti efikasan pristup pravu na azil i adekvatne uvjete za prihvatanje i smještaj tisuća migranata i azilanata koji se nalaze u zemlji.

AI kao jedan od najdrastičnijih primjera navodi odluku vlade Unsko-sanske županije, koja je u kolovozu 2020., migrantima zabranila dolazak na teritoriju te županije i uvela stroge mjere koje su se ticale migranata i azilanata koji žive izvan službenih prihvatnih centara. „Te mjere su uključivale ozbiljna ograničenja slobode kretanja, zabranu okupljanja na javnim mjestima i korištenja javnog prijevoza, kao i zabranu davanja objekata u zakup za migrante”, istaknuto je i izviješću Amnesty International-a. 

Bosnien Herzegowina Lager Lipa in Bihac wird evakuiert

U BiH su, prema izvještaju Amnesty Internationala, najugroženija prava migranata

"Pandemija kršenja ljudskih prava"

Generalni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres sredinom veljače je rekao da se "godinu dana od izbijanja pandemije korona virusa pokazalo da se svijet suočava s pandemijom kršenja ljudskih prava".

Mnoge zemlje, među kojima je i BiH, i dalje svoje granice drže skoro zatvorene, a građani su sve frustriraniji zbog gubitka starog, normalnog života.

"U 2020. godini pandemije COVIDA-19, od strane nadležnih tijela vlasti poduzimane su mjere za suzbijanje širenja virusa koje su dovele i do ograničavanja ljudskih prava. Posljedice su se osjetile u svim sferama života", istaknuli su bh. ombudsmani u svom izvješću o stanju ljudskih prava u BiH za 2020. godinu.

Kršila su se brojna prava iz radnog odnosa: „Analizom žalbi koje se odnose na kršenje prava iz radnog odnosa, ocijenjeno je da se iste odnose na povrede natječajnih procedura pri zapošljavanju, nezakonitosti oko otkazivanja ugovora o radu, otkaza zbog prestanka rada poduzeća uslijed pandemije COVID-19, neuplaćivanje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, neisplaćivanje plaća radnicima, uskraćivanje prava na naknadu zbog neuposlenosti", naveli su ombudsmani.

Ali, kršena su i prava na informacije. Naime, ombudsmani su razmatrali pritužbu iz Udruženja novinara BiH jer se nekolicina kriznih stožera odlučila da novinari ne prisustvuju konferencijama za medije, a da pitanja postavljaju mailom, što može dovesti do cenzure i nepotpung informiranja građana te je preporučena veća uključenost novinara.

Bosnien und Herzegowina Banja Luka | Einladung zum Impftermin

Iako mjere za suzbijanje širenja infekcija nemaju zakonsko uporište, za iste se izriču i prekršajne prijave i novčane kazne

Od izolacijskih popisa do diskriminacije mladih i starijih

Do koje razine kršenja ljudskih prava je dolazilo na početku pandemije u BiH, pokazuje i činjenica da su pojedini stožeri civilne zaštite objavljivali cjelokupan popis osoba kojima je određena mjera izolacije, a na kojima su bili i podaci maloljetnih osoba, te je morala reagirati i Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, nakon čega su isti uklonjeni.

Za podsjetiti je i na prvu presudu Ustavnog suda BiH iz travnja prošle godine koji je presudio da se mjerom zabrane kretanja za mlađe od 18 i starije od 65 prekršilo pravo na slobodu kretanja upravo osobama iz ove dobne skupine, te je Federalni stožer civilne zaštite ovu zapovijed morao povući.

No, usljed provedbe tih mjera zabrane za više od 300 osoba određene su novčane kazne koje su bile veće od iznosa prosječne mjesečne mirovine.

Isti sud je u prosincu prošle godine, a po apelaciji sarajevske odvjetnice Nine Kisić, donio odluku da se mjere ograničenja kretanja od 23 do pet sati i nošenja maski tijekom pandemije, a po naredbama Kriznog stožera FBiH, "miješaju u temeljna ljudska prava i slobode zajamčene Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda”.

Međutim, iako sudovi diljem Europe presuđuju slično ili isto, nacionalni stožeri i vlade donose iste ili slične mjere kako bi suzbili širenje korona virusa među ljudima, a da o istima nisu raspravljala zakonodavna tijela te tako, iako ove mjere nemaju zakonsko uporište, za iste se izriču i prekršajne prijave i novčane kazne.

Bosnien und Herzegowina Coronavirus l Protest in Sarajevo

Nametanje mjera ne prati i dovoljna razina ekspeditivnosti bh. vlasti u nabavci cjepiva

"Društvo nije položilo ispit"

"I vlastima i građanima nedostaje jedna bitna, ljudska, civilizacijska stavka koja se zove kritičko mišljenje. Bez toga nema dogovora, nema načina rješavanja problema ili oslobađanja od problema kao što su ovI pandemijskI. Mi, građani, nismo maloumnici i zašto bi nama, građanima, moralo biti sve diktirano, silom rješavano, nametano ili prijećeno? Nama mora biti ostavljena sloboda, ali prije toga moramo biti odgajani, obrazovani, školovani, da samostalnim, logičnim, stručnim mišljenjem, gradimo svoje ponašanje. Ali, nemamo tu razinu razvoja svijesti, to je naš problem", komentira sarajevski profesor, sociolog Esad Bajtal, ponašanje i vlasti i građana u pandemijskom vremenu.

Profesor Bajtal je stava da bh. društvo nije položilo izazovan, pandemijski ispit.

"Ni mi sami, građani, ne ponašamo se na najbolji način, a onda ta ‘druga strana‘, vlast, u svakom pogledu to nastoji iskoristiti. Vidite kakvo je stanje sa cjepivom, kako se nabavljaju respiratori, kako su nabavljane poljske covid-bolnice - to je sve dočekano kao trenutak magle zvani pandemija u kojem će se stvari rješavati u skladu s vlastitim željama i ambicijama da se napune već prepuni džepovi", zaključuje ovaj sociolog.

No, on izričito smatra da se između bunta protiv strogih mjera u BiH i prosvjeda diljem svijeta - ne može povući paralela jer nametanje mjera ne prati i dovoljna razina ekspeditivnosti bh. vlasti u nabavci cjepiva.

Bosnien und Herzegowina Studierende protestieren gegen Corona-Maßnahmen und Studiengebühren

Protesti mostarskih studenata protiv korona mjera i visokih školarina (listopad 2020.)

"Mladi pretvoreni u progonjenu lovinu"

Novinar i književnik Emil Karamtić se osvrće na pandemijske mjere ograničenja koje posebno pogađaju mlade i pretvaraju ih u "progonjenu lovinu".

"Ulazimo u fazu gdje se gubi zdrav razum. Prosto je nepihvatljivo mlade okrivljivati da su glavni krivci za širenje korona virusa. Mislim da smo im već puno zla učinili. Čestim, potenciranjem kroz medije o tobožnjoj krivnji mladih, na površinu će se izbaciti još veća divljanja vlasti i na kraju policije – kao ovo posljednje kojem svjedočimo."

Međutim, on u potpunosti ne "abolira" i odgovornost mladih u pandemijskom dobu.

"Ne mislim da mladi ne bi trebali preuzeti dio odgovornosti. Trebaju. Međutim, kakvi su nam stariji, mladi su sjajni i na kraju bih rekao, puno odgovorniji od svih oni koji vode ovu zemlju", zaključuje Karamatić. A policijski sat i dalje traje.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu