BiH: Kakva država, takav i saobraćaj

„Automobilom se zabio u izlog prodavnice u centru Sarajeva", „Autom udario ženu, pa završio na krovu", „Crni vikend u BiH“, „Otac, majka i kćerka poginuli u sudaru voza i automobila u Doboju", „Usmrtio dvije djevojke i pobjegao" – samo su neki od naslova koje često viđamo u bh. medijima. Statistika je porazna. U BiH se 2016. godine dogodilo više od 25.000 saobraćajnih nesreća. U ovoj  zemlji je u proteklih deset godina u saobraćajnim nesrećama poginulo 3.600 ljudi. Crne hronike prepune su stravičnih detalja o udesima i stradalima.

Ulice Sarajeva, ali i nekih drugih gradova u BiH, u kasnim noćnim satima postaju staze smrti. Mladi željni dokazivanja, često i u alkoholiziranom stanju, teroriziraju građane ugrožavajući sopstvene i živote drugih bjesomučnim jurnjavama „nabrijanim“ automobilima. Za njih ne postoje saobraćajni znakovi, oni ne razmišljaju o posljedicama. Među njima ima i onih koji vjeruju da su iznad zakona. Mnogi tvrde da nije riječ o zaljubljenicima u automobile, nego o potencijalnim ubicama. Da li će ova pojava biti suzbijena novim saobraćajnim propisima?

Zakon bi trebao biti isti za sve

Enver Feratović je vozač sa 13-togodišnjim iskustvom. Kaže da je trkanje kao sport „vrlo intersantan način zabave“ i da ima sve više poklonika. „Nažalost, danas ima dosta i onih nemarnih, nesavjesnih, koji samo misle da su zaljubljenici u automobilizam. Nekolicina njih izazivaju haos po gradskim ulicama. Pojedini su željni dokazivanja, voze u alkoholiziranom stanju, a vjerovatno ima i onih koji su pod dejstvom narkotika. Zbog nekontrolisane jurnjave gradskim cestama bilo je i smrtnih slučajeva. Takvi nemaju nikakve veze sa istinskim ljubiteljima automobila. Istinski ljubitelji automobilizma imaju organizirana druženja, ponekad i trke automobilima, ali u kontrolisanim uslovima, na sigurnim terenima i uz poštivanje saobraćajnih propisa“, kaže Enver Feratović.

Naš sagovornik kaže da bi zakon trebao biti isti za sve, ali da to, nažalost, nije slučaj. „Koliko ste puta vidjeli skupocjene automobile sa specijalnim tablicama čiji se vozači izrazito bahato ponašaju? To su oni koji misle da su iznad zakona, koji prolaze samo uz usmenu opomenu ili ih uopće ne sankcioniraju. Nije tajna da u ovom gradu ima vozača koje niko ne smije zaustaviti. Poštujem zakone, već dvije godine nisam počinio nijedan prekršaj, ali sam često na meti saobraćajne policije samo zato što imam neke fine aluminijske felge i, zbog mog trogodišnjeg djeteta, tonirana zadnja stakla. Poštujem policiju, ali bi se ona više trebala posvetiti onima koji zaista krše propise i ugrožavaju živote građana. Dobro je što su novim zakonom pooštrene mjere kažnjavanja, to je pravi potez, ali se nadam da će se primjenjivati i na 'babine sinove'“, kaže Feratović.

Cilj novog zakona je „spašavanje života"

Novi, rigorozniji Zakon o sigurnosti saobraćaja u BiH stupio je na snagu sredinom februara 2017. godine. U državnom Ministarstvu saobraćaja i komunikacija smatraju da će zakon urediti stanje na cestama i smanjiti broj saobraćajnih nesreća. Ministar saobraćaja i komunikacija BiH Ismir Jusko kaže da je cilj novog zakona „spašavanje ljudskih života". „Činjenica da smo u proteklih deset godina izgubili 3.600 ljudskih života, što je u bh. prosjeku ravno broju stanovnika nekog manjeg grada, pokazuje koliko je stanje alarmantno kada je riječ o sigurnosti saobraćaja. Apsolutno smo uvjereni da će ove kazne, koje su za bh. uslove izuzetno velike, disciplinirati veliki broj onih koji čine saobraćajne prekršaje. Vjerujem da će mnogi građani BiH, učesnici u saobraćaju, imati u vidu nove kazne u rasponu od 150 do 1.000 maraka. Ponavljam – cilj nam je spašavanje ljudskih života", kaže ministar Jusko.

Nadležni tvrde da su novim zakonom ispravljene mnoge  manjkavosti starog, koji se nije mijenjao još od 2006. godine. Uvedene su i novine koje bi trebale uticati na saobraćajnu kulturu vozača u BiH, jer mnoge ranije zakonske odredbe nisu davale željeni efekat. Prema novom zakonu, najrigoroznije se kažnjavaju vozači pod uticajem alkohola – kaznama do 1.000 maraka i zadržavanjem u policijskoj stanici do otriježnjenja. Za prekoračenje brzine, kao i za prijevoz djeteta mlađeg od 12 godina na prednjem sjedištu, plaćaju se kazne od 400 do 1.000 maraka. Za nevezanje sigurnosnog pojasa kazna iznosi od 100 do 300 maraka. Korištenje mobilnog telefona ili drugih audio ili video uređaja tokom vožnje kažnjava se od 100 do 300 maraka. Za naglo pokretanje vozila uz buku i škripu vozači će plaćati kazne od 50 do 250 maraka. Vožnja bez položenog vozačkog ispita kažnjavat će se od 400 do 1.000 maraka, dok je ista visina kazna predviđena i za vožnju neregistriranog vozila.

Kazne i za pješake

Novim zakonom predviđeno je i kažnjavanje drugih učesnika u saobraćaju – pješaka i biciklista. Pješaci više neće smijeti koristiti mobilne telefone ili druge uređaje prilikom kretanja kolovozom ili pri prelasku kolovoza. Prema policijskim podacima, mnoge saobraćajne nesreće dogodile su se upravo zbog nemara pješaka – korištenja mobitela, odnosno slušalica, prilikom prelaska ceste. Za taj prekršaj, pješaci i biciklisti plaćat će kazne od 40 maraka.

Većina građana Sarajeva podržava novi zakon, iako mnogi sumnjaju u njegovu cjelovitu provedbu.  „Ako se i ovaj zakon bude provodio kao raniji, onda neće biti nikakve koristi, bez obzira na visinu kazne. Kakva korist od zakona ako on za jedne važi, a za druge ne? Treba kažnjavati sve koji prekrše zakon, a ne jedne kazniti, a druge pustiti da divljaju cestama", kaže A.H.

A.V. iz Sarajeva smatra da će povećanje kazni za kršenje saobraćajnih propisa i novi zakon o sigurnosti saobraćaja u cjelini, pozitivno uticati na vozače i druge učesnike u saobraćaju. „Nove mjere mnoge će natjerati da se pridržavaju zakona, ali će biti i onih koji će doći u iskušenje da daju mito kako bi izbjegli plaćanje visokih kazni. Toga je bilo i do sada. Narod u BiH je siromašan i sigurno će biti onih koji smatraju da je bolje pokušati podmiti policajca sa 30 ili 50 maraka, nego platiti kaznu od 100 do 1.000 maraka“, kaže A.V.

Osobe s invaliditetom ostale nezaštićene?

Sarajlija Nijaz Memić kaže da je za 20 godina vozačkog staža platio samo dvije kazne. Od novog zakona ne očekuje posebne promjene. „Uz ovaj set rigoroznijih zakonskih odredbi morala je ići i mnogo rigoroznija te frekventnija unutrašnja kontrola policijskih službenika, jer će sad pokušaj podmićivanja istih sigurno biti udvostručen. Također, mišljenja sam da su osobe sa invaliditetom ponovno ostale uskraćene ovakvim zakonskim rješenjem, jer su obilježena parking mjesta za ovu populaciju ostala praktično nezaštićena – kazna za nepropisno parkiranje na ovom mjestu jednaka je bilo kojem drugom pogrešnom parkiranju. Poređenja radi, u zemljama Evropske unije, za ovaj se prekršaj plaća 15 puta veća kazna od kazne za obični parking prekršaj“, kaže Memić.

Većina anketiranih građana slaže se u ocjeni da će novi zakon najviše uticati na one koji su i do sada bili savjesni učesnici u saobraćaju. Iako bi u početku primjene novog zakona moglo biti pozitivnih pomaka, pune efekte ne očekuju tako brzo. Vjeruju da su, pored represivnih, neophodne i preventivne mjere, poput edukacija i kampanja, ali i poboljašnja kvaliteta putnih komunikacija.