BiH između ”etničke” i ”evropske” realnosti
19. novembar 2018
Ministri spoljnih poslova EU sa sastanka u Briselu poslali su tri jasne poruke BiH. Prva je jasan poziv da se formira vlast u zemlji i to što je prije moguće, pošto su izborni rezultati ozvaničeni.
”Drugo, da se 100 procentno fokusira na reformsku agendu koju građani BiH, pogotovo mladi, očekuju, a što je povezano i sa EU perspektivom zemlje. Sljedeći mjeseci biće krucijalni u tom pogledu”, poručila je šefica EU diplomatije Federika Mogerini.
Na kraju ona je pozvala BiH da prioritetno radi i na reformi Izbornog zakona i rješavanju zabrinutost koje iz toga proizilaze.
”Postoji dogovor među svim ministrima da moramo održati veoma intenzivan rad sa svim političkim liderima u BiH. Na pitanje BiH i Zapadnog Balkana vratićemo se na sastanku Savjeta ministra u decembru”, zaključila je Mogerini.
Iako nije bilo zvaničnih zaključaka o debati o postizbornoj situaciji u BiH opšti zaključak jeste da su se ministri spoljnih poslova EU jasno založili za nastavak reformskh procesa i evropskog puta BiH. Sa sastanka Savjeta EU u Briselu jednoglasno je poručeno i da BiH mora sama da radi na svojim reformama i svom uređenju, a da je EU tu da joj kao potencijalnom kandidatu za članstvo pomogne na tom putu. Ono oko čega se države članice nisu složile jesu prioriteti odnosno slijed koraka koji BiH mora preduzeti na svom putu ispunjavanja evropskih standarda.
Pejčinović Burić: Duh ustavne presude pretočiti u rezulate izbora u BiH
Iako EU traži da prvenstveno dođe do što skorijeg formiranja vlasti u BiH, jasno je da to neće ići tako lako. Hrvatska, na čiju je inicijativu i održana rasprava o BiH u Savjetu EU, založila se da se reformskom procesu u BiH nakon sprovedenih izbora pristupi fazno, a da se pitanje ustavne primjene rezultata izbora i reforma Izbornog zakona stavi na prvo mjesto.
”Situacija jeste kompleksna i mi smo se založili za to da se ide fazno odnosno da se prvo pristupi tome kako će se primijeniti izbori obzirom na probleme oko nepromijenjenog Ustavnog zakona. U drugom koraku je važno izmijeni sam Ustavni zakon u duhu presude Ustavnog suda u slučaju "Ljubić", a onda, kada se stabilizira politička situacija i formiraju parlamenti i vlade na različitim razinama, onda se može raditi na najvažnijem pitanju, a to su reforme i refomski put prema EU”, poručila je šefica diplomatije Hrvatske Marija Pejčinović Burić.
Pejčinović Burić kaže da zato što presuda Ljubić nije primijenjena u Izbornom zakonu postoji zabrinutost od strane Hrvata kako će se legitimno primijeniti izbori rezultati za Dom naroda, ali i druge institucije u BiH odnosno kako će se ”duh samog Ustava i presude Ustavnog suda pretoči u rezulate izbora”.
Lajčak: Dvije realnosti BiH
Da među članicama EU postoji vidna razlika između dva pogleda uređenja u BiH potvrdio je i šef diplomatije Slovačke Miroslav Lajčak. Pored konstatacije da je jasno da proces formiranja vlasti u BiH neće biti jednostavan, Lajčak je naveo da je Hrvatska izrazila zabrinutost da se ”hrvatski narod osjeća kao da nema svoje predstavnike u Predsjedništvu”
”Jasno je da imamo dvije realnosti u BiH. Imao Dejtonsku realnost koja je izgrađena na etničkom principu i imamo evropsku realnost koja je izgrađena na građanskom principu. I mi bi trebalo da idemo nekako od jedne prema toj drugoj evropskoj realnosti . Ali trenutno imamo obje ove realnosti jednu pored druge i to nam stvara niz problema”, poručio je Lajčak.
”Etnički princip” u BiH, je prema stavu Hrvatske, ono što proističe iz važećeg Ustava i Dejtonskog sporazuma, a što podrazumijeva konstitutivnost naroda i zastupljenost svih ostalih na način na koji je to propisano. ”Građanski” ili ”evropski” princip smatra da bi trebalo ići ka ”modernom načinu” gdje se prije svega gleda model ”jedan čovjek jedan glas.”
”Postoji Ustav koji to definiše u BiH i Dejtonski mirovni sporazum i to treba poštovati. Kroz evropski proces, odnosno pristupanje BiH EU, treba vidjeti kako tražiti rješenja koja će biti u skladu sa onim što članstvo u EU traži", poručila je Pejčinović Burić iz Brisela.
Kako pomoći BiH i ne kažnjavati je?
U hrvatskim diplomatskim krugovima u Briselu kažu da su zadovolji što su pokrenuli pitanje važnosti poštovanja konstitutivnosti naroda u BiH i da će se o ovoj temi tek razgovarati i doći do zaključaka unutar EU. Zvanični Zagreb napominje da je i cilj ove rasprave da se pomogne BiH da što prije krene naprijed svojim evropskim putem, a kao preduslov za takav napredak u BiH u Hrvatskoj vide, kao kažu, prvo političku stablizaciju prilika u zemlji.
Iako se svi ministri EU ne slažu sa hrvatskim pristupom, već se zalažu za kompletan i što brži reformski proces u BiH, svi se slažu oko jednog, a to je da se u Briselu o BiH govori pozitivno sa nepodijeljenim simpatijama i sa jednim ciljem: kako pomoći, a ne kazniti zemlju zbog duge i česte blokade EU procesa.