BiH između terorizma i islamofobije | Politika | DW | 28.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

BiH između terorizma i islamofobije

Hapšenje Adisa A. u Njemačkoj još jednom je skrenulo pažnju na problem nasilnog islamizma u BiH. Analitičari strahuju da bi ovo mogao biti novi povod za „islamofobiju“ i „predstavljanje BiH u lošem svjetlu“.

U Bosni i Hercegovini nije bilo zvaničnih reakcija na hapšenje Adisa A. iz Zenice koji se dovodi u vezu sa terorističkim napadima u Parizu 2015. Godine, ali su informaciju o hapšenju prenijeli gotovo svi mediji u BiH. Online portal Radiosarajevo.ba je objavio da je A. uhapšen „u saradnji njemačkih vlasti sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH“.

Adisa A., koji se prema nezvaničnim informacijama dovodi u vezu sa napadima u Parizu, tačnije napadom u koncertnoj dvorani „Bataclan" u novembru 2015. godine, uhapsila je njemačka policija u Bad-Direnbergu kod Lajpciga.

Adis A. je u BiH bio pod istragom zbog organiziranog kriminala i „neovlaštenog prometa oružjem i vojnom opremom". Navodno je formirao i grupu za krijumčarenje oružja i njegovu prodaju na ilegalnom evropskom tržištu, što je navedeno i u optužnici koju je početkom 2019. godine potvrdio Sud BiH.

Naoružani policajci u okolini Ajfelovog tornja

Nakon napda 2015. naoružani policajci su svakodnevica francuske metropole

Duga ruka Interpola

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije, Armin Kržalić boji se da bi i ovaj slučaj mogao biti iskorišten za predstavljanje BiH u negativnom svjetlu u smislu sigurnosnih prijetnji. „Ali ovo isključivo treba posmatrati kao pomak u razmjeni informacija između sigurnosnih službi koje su dovele do otkrivanja osumnjičenog za krivično djelo“, kazao je Kržalić.

Nakon terorističkih napada u Parizu 2015., francuska policija je putem Interpola tražila podršku od sigurnosnih agencija u BiH. Zatražene su i informacije o osobama koje se dovode u vezu sa napadima, a Udarna grupa BiH za borbu protiv terorizma tada je saopćila da nijedna od traženih osoba nije državljanin BiH. Nadležne službe u ovoj zemlji  potom su aktivnije angažirane u okviru globalne koalicije u borbi protiv terorizma, a posebna pažnja posvećena je povratnicima sa ratišta u Siriji i Iraku.

BiH „ni manji ni veći“ sigurnosni rizik od drugih evropskih država

Procjenjuje se da je od 2012. do 2017. godine oko 240 državljana BiH (180 muškaraca i 60 žena) otišlo na bliskoistočna ratišta gdje su se pridružili „Islamskoj državi" i drugim ekstremističkim grupama. Nakon poraza ove terorističke organizacije, mnogi bi mogli biti vraćeni u BiH.

Stručnjaci tvrde da se oko 50 „boraca“ iz Sirije i Iraka već vratilo u BiH gdje su podvrgnuti zakonskoj proceduri. Do sada je pravosnažno okončano dvadesetak takvih procesa nakon kojih su ekstremisti upućeni na izdržavanje zatvorskih kazni.

Policija privodi osumnjičene pripadniek islamističke scene

Procjenjuje se da se od 2012. do 2017. godine oko 240 državljana BiH (180 muškaraca i 60 žena) pridružilo „Islamskoj državi“ i drugim ekstremisitčkim grupama

U regiji je tada ponovo aktuelizirano pitanje „terorističkih prijetnji“, dok su na „ekstremne i radikalne elemente" u BiH upozoravali i bh susjedi. Profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Jasmin Ahić kaže da u odnosu na druge evropske države „BiH ne predstavlja ni veći ni manji sigurnosni rizik" i upozorava da je „lažna slika o BiH kao pogodnom tlu za terorizam" zasnovana na islamofobiji.

„Određeni centri političke moći u regiji islamofobnim djelovanjem prema BiH pokušavaju pridobiti glasove radikalne desnice. Tako se izmišljanjem protivnika čini osnovna greška u borbi protiv terorizma. BiH je među najbolje ocijenjenima kao partner u globalnoj antiterorističkoj koaliciji, što je nedavno potvrdio i visoki američki diplomata Matthew Palmer tokom posjete Sarajevu. Pohvale 'velikih sigurnosnih igrača' izazvale su nervozu radikalnih i secesionističkih krugova u BiH koji danas politikantski napadaju OSA-u", kaže Ahić za Deutsche Welle.

Činjenica da u BiH nekoliko godina nije bilo incidenata koji bi se mogli okarakterisati kao teroristički napadi, ali je bilo prijetnji, među kojima i onih upućenih reisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH, Huseinu Kavazoviću. Amir Selimović iz Živinica, koji je prijetio smrću reisu i drugim muslimanima „koji su napustili islam“ zarobljen je na granici Sirije i Iraka kao pripadnik „Islamske države". Posljednji teški slučajevi koji se dovode u vezu sa terorizmom su ubistvo dvojice vojnika Oružanih snaga BiH u Rajlovcu 2015. godine i napad na policijsku stanicu u Zvorniku iste godine kada je naoružani ekstremista ubio dvojicu policajaca.

Mevlid Jašarević tokom napada na Ambasadu SAD u Sarajevu

Mevlid Jašarević tokom napada na Ambasadu SAD u Sarajevu

Eksplozija auto-bombe u Mostaru prvi teroristički akt

2011. godine je Mevlid Jašarević, iz Novog Pazara, pucao iz automatske puške na Američku ambasadu u Sarajevu. Tom prilikom ranjen je jedan policajac, a Jašarević je uhapšen i osuđen.

Jedan od najtežih terorističkih napada u BiH počinjen je 2011. godine u Bugojnu. Napadnuta je policijska stanica, a u eksploziji je ubijen jedan policajac dok ih je nekoliko ranjeno. Smatra se da je napad 1997. godine u Mostaru, gdje je aktivirana auto-bomba, bio prvi teroristički akt u poslijeratnoj BiH. Tom prilikom povrijeđeno je 29 osoba, a napadači su dovedeni u vezu sa Al Kaidom.

Pogledajte video 06:40

BH-vehabije: Ljudi u BiH ne razumiju islam

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Audio i video zapisi na tu temu