BiH i Kosovo – korak naprijed | Politika | DW | 12.03.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH i Kosovo – korak naprijed

Iako je rješenje „polovično“, bošnjačka zajednica na Kosovu i albanska u BiH pozdravljaju odluku prema kojoj Ministarstvo vanjskih poslova BiH može izdavati vize osobama sa kosovskim dokumentima.

default

Sarajevo bi uskoro mogao posjećivati veći broj Bošnjaka sa Kosova

Profesorica geografije iz Prizrena Esma Tahilović jedna je od onih koji smatraju da bi politika i institucije vlasti trebale biti u funkciji građana i omogućiti slobodno kretanje ljudi i roba. „Ovo je za nas historijski trenutak jer i mi Bošnjaci sa Kosova napokon možemo slobodno da idemo u našu matičnu državu BiH. Otklonjena je velika barijera i nadam se da će sada i naša djeca moći da se školuju u BiH ili da idu na ekskurzije u Sarajevo i druge gradove BiH“, kaže Esma Tahilović.

Kosovo Prizren

Prizren

I prizrenski pravnik Chemailj Kurtissi vjeruje da je odluka Vijeća ministara BiH, prema kojoj Ministarstvo vanjskih poslova BiH može izdavati vize osobama sa kosovskim dokumentima, korak naprijed u pravcu unaprijeđenja odnosa u regiji, posebno između BiH i Kosova. „To mnogo znači našim studentima, a važno je i za ostale vidove saradnje u oblastima obrazovanja, zdravstva, kulture.“, kaže Kurtissi.

Kosovari po vize za BiH trebaju ići u Podgoricu i Skoplje?

Kako BiH ne priznaje kosovske dokumente, vize će se izdavati na „posebnim papirima“ što je, prema ocjeni zamjenika kosovskog ministra za dijasporu Cherima Bajramija, „polovično riješenje“ jer oni koji žele putovati u BiH, vize mogu dobiti u najbližim diplomatsko-konzularnim predstavništvima ove zemlje, dakle u Crnoj Gori ili Makedoniji. „Očekujemo da se to rješenje primjenjuje na granici BiH, da graničari ili carinici izdaju papirologiju koja je Kosovarima neophodna za ulazak u BiH jer su Podgorica i Skoplje daleko“, kaže Bajrami.

Muharem Zejnulahu

Muharem Zejnulahu

Zvaničnici BiH ističu da žele izjednačiti praksu obrade aplikacija za vize sa ostalim zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu. Predsjednik Zajednice Albanaca u BiH Muharem Zejnulahu pozdravlja odluku Vijeća ministara, ali podsjeća da neke evropske zemlje, iako ne priznaju Kosovo, priznaju kosovske dokumente. „Činjenica da BiH i dalje ne priznaje kosovske dokumente, građanima BiH, Albancima porijeklom iz Kosova, predstavlja veliki problem jer ne možemo rješavati pitanja penzija, nekretnina, imovinsko-pravnih odnosa itd.“, kaže Zejnulahu.

Sarajevo

Sarajevo

Podijeljena mišljenja o trgovinsko-privrednoj saradnji

„Vlasti BiH donijele su veoma dobru odluku koja će pozitivno uticati na trgovinsku saradnju te kretanje ljudi, roba i kapitala između dvije zemlje“, tvrdi analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Dujko Hasić. On podsjeća da „BiH ima izrazito veliki suficit sa Kosovom i sve bolju strukturu izvoza sa ovom zemljom“. „Moram naglasiti da je vrijednost uvoza i izvoza BiH sa Kosovom u 2011. godini iznosila preko 100 miliona eura, pri čemu je uvoz iz Kosova jedva premašio 500.000 eura, što govori o izuzetno dobroj trgovinskoj razmjeni i odnosu između dvije zemlje“, kaže Hasić.

Kako privrednici iz BiH na Kosovo idu sa biometrijskim pasošima bez vize, predsjednik kosovske Privredne komore Safet Grdjaliu ne vjeruje da će odluka vlasti BiH bitno poboljšati položaj kosovskih privrednika. Kaže da će „poslovni ljudi Kosova i dalje morati prikupljati dokumentaciju, zakazivati termine i čekati vize, po koje onda treba ići u druge države“. „Poslovni ljudi Kosova će lakše otići bilo gdje u regiji, a možda će prije dočekati vize za Tursku ili neku državu Evropske unije nego što će otići u BiH ili Srbiju. Ako nema kontakata među poslovnim ljudima, teško da će se problemi rješavati u budućnosti“, kaže Grdjaliu.

Autori: Samir Huseinović/Refki Alija

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.