BiH i briselski krešendo | Politika | DW | 13.06.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politički sporazum o BiH

BiH i briselski krešendo

U Briselu je sinoć (12.6) prihvaćen politički sporazum bh. lidera, koji se odnosi na funkcionisanje BiH. Sarajevo ga je podržalo, Banjaluka polovično a Mostar odbio.

Većina učesnika sastanka u Briselu, koji je trajao više od osam časova, prihvatili su dokument: Politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne BiH. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, okupio je 12, od pozvanih 15 lidera parlamentarnih stranaka u BiH, kako bi postigli saglasnost o ključnim pitanjima za funkcionisanje BiH.

U prihvaćenom dokumentu, o kojem se izjašnjavalo usmenim putem, ponavlja se predanost za očuvanje stabilne, suverene, nezavisne i funkcionalne BiH, te izražava predanost reformama, naročito onim koje unapređuju evropske integracije BiH.

- pročitajte i ovo:  "Protiv nacionalizma" - rezolucija o BiH u Bundestagu

Opozicija iz RS odbila dokument

Kako je saopšteno iz Evropskog savjeta, sporazum su prihvatili, Milorad Dodik (SNSD), Petar Đokić (SP), Edin Forto (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Šefik Džaferović (član Predsjedništva BiH, SDA), Elmedin Konaković (NiP), Željko Komšić (DF), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NES), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB), Nenad Stevandić (US).

Protiv sporazuma o BiH bio i predsjednik PDP-a Branislav Borenović (desno) i šef SDS-a Mirko Šarović (lijevo)

Protiv sporazuma o BiH bio i predsjednik PDP-a Branislav Borenović (desno) i šef SDS-a Mirko Šarović (lijevo)

Protiv su bili lider DNS-a Nenad Nešić, kao i predsjednik PDP-a Branislav Borenović. Nešić smatra da dokument nije u interesu RS i da je u suprotnosti sa stavovima Narodne skupštine.

"Niko od nas nema pravo da se obaveže da će sprovoditi političke i neustavne odluke Ustavnog suda BiH, kojima se derogira i razvlašćuje Republika Srpska, suprotno Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu. Zar da potpišem da ćemo dati našu državnu imovinu, rijeke, šume? Moja ruka to potpisati neće”, rekao je Nešić, podsjećajući da je Narodna skupština još 2009. godine utvrdila platformu za promjene Ustava BiH, kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava.

Iako se najvećom preprekom smatralo definisanje sukoba u Ukrajini, jer su predstavnici iz RS prije sastanka odbili da osude Rusiju, najviše pažnje je izazvao upravo dio koji se odnosi na implementaciju odluka domaćih i međunarodnih sudova, kako bi država funkcionisala. Dodik, koji je bio najveći protivnik na početku sastanka, prema riječima drugih učesnika, prihvatio je sporazum. Ipak, sudeći po reakciji nakon sastanka, teško da se može očekivati primjena ovog dokumenta u praksi.

"Ništa nije potpisano”, poručio je Dodik, kratko nakon sastanka.

Čoviću odbijena konstitutivnost

Lider HDZ BiH ostao u hotelskoj sobi u Briselu odbijajući da prisustvuje sastanku jer u dokumentu nije bilo stavke o konstitutivnosti

Lider HDZ BiH ostao u hotelskoj sobi u Briselu odbijajući da prisustvuje sastanku jer u dokumentu nije bilo stavke o konstitutivnosti

Sporazum nije podržao ni Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, iako je bio u Briselu. Razlog nedolaska bile su prvo stomačne tegobe, zatim odbijanje da se sastane u istoj prostoriji sa kako je rekao "dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH". Sporazum na kraju nije podržao jer u njega nije uvrštena odredba o konstitutivnosti.

"Od jedne hrvatske političke stranke danas je u Briselu zatraženo da pregovara o političkom sporazumu sa devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići fer dogovor sa onima koji promovišu kršenje Dejtonskog sporazuma”, napisao je Čović na tviteru.

- pročitajte i ovo:  Plenković i američke sankcije Čavari: "Hod po žici" s "kamenom oko vrata"

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio kako prihvaćeni dokumenat o BiH u osnovi nije loš ali da ipak nije potpisan

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio kako prihvaćeni dokumenat o BiH u osnovi nije loš ali da ipak nije potpisan

Komšić je nakon sastanka rekao da dokument u osnovi nije loš, iako nije potpisan, te da pozdravlja definisanje implementacije svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

"Prihvatio ga je na kraju i Dodik, valjda iz straha od sankcija. Istina, Dodik se mnogo mučio, prvo je prihvatio, pa odbio i na kraju prihvatio”, rekao je Komšić. Čovićevo odsustvo sa sastanka komentarisao je ovako: "A to što su protiv oni koji dobacuju iz hotelskih soba jer se ne razgovara isključivo o njihovim željama, to je njihov problem” rekao je Komšić.

Na kraju je, koalicija okupljena oko SNSD-a prihvatila dokument sa izdvojenim mišljenjem oko dijela koji se odnosi na osudu Rusije zbog rata u Ukrajini, što je u dokument ubačeno kao fusnota. 

Izbori, VSTS, Altea

Dokument, Politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, definiše opredjeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske  Bosne i Hercegovine. Takođe, obavezuju se na poštovanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora. Naglašava se važnost sprovođenja reformi, koje unapređuju evropske integracije BiH.

Mir i stabilnost, misija Altea, sprovođenje oktobarskih izbora,  donošenje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu najkasnije šest mjeseci nakon izbora , osnovni su ciljevi dokumenta.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu