BiH: Godinu dana bez vlade
7. oktobar 2019
Imenovanje novog mandatara za sastav Vijeća ministara BiH uslovljeno je slanjem Godišnjeg nacionalnog plana (GNP) za NATO u Brisel. Sporan je i Izborni zakon. Oko GNP-a se ne slažu Stranka demokratske akcije (SDA) koja je za približavanje BiH NATO-u, i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji se protivi slanju GNP-a, insistirajući na vojnoj neutralnosti BiH po uzoru na Srbiju. Formiranje vlasti na nivou Federacije BiH uslovljava Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH koja ne insistira na slanju GNP-a, ali traži promjene Izbornog zakona kako Nehrvati u BiH ne bi mogli više birati kandidate iz reda hrvatskog naroda, odnosno kako bi se spriječilo, „preglasavanje Hrvata".
Pomenute nesuglasice samo su dio čitave serije političkih problema koji opterećuju BiH još od 2006. godine, kaže politički analitičar Adnan Huskić. On u razgovoru za Deutsche Welle ocjenjuje da je tada došlo do „fundamentalne promjene političke dinamike“ u BiH. „Do te promjene je došlo sa izlaskom međunarodnog faktora koji je bio aktivni sudionik političkih zbivanja u BiH, odnosno jedna vrsta korektiva. Mi se od 2006. nalazimo u jednoj vrlo turbulentnoj političkoj fazi kojoj se ni danas ne nazire kraj. Od smanjenog prisustva međunarodne zajednice u BiH, koja ranije nije dopuštala blokade sistema vlasti, političari u ovoj zemlji do danas rade praktično šta žele, a oni žele samo da ostanu na vlasti po svaku cijenu“, kaže Huskić.
„Problematični“ nivoi vlasti
Na nivou države funkcionira tek Vijeće ministara BiH u starom sazivu. Državni Parlament ne zasijeda, iako su imenovana rukovodeća tijela Predstavničkog i Doma naroda. U Federaciji BiH još nije formirana nova vlada, jer HDZ BiH insistira na promjenama Izbornog zakona insistirajući na tome da samo Hrvati smiju birati hrvatske političke predstavnike. Vlast funkcionira samo u Republici Srpskoj (RS) i federalnim kantonima. „Dva nivoa koja trenutno nemaju formiranu vlast su u stvari jedina dva nivoa koja počivaju na principu podjele vlasti, dakle federalni i državni nivo. Ti nivoi inače imaju ograničene ili skučene ovlasti tako da se pravi efekti njihovog nefunkcioniranja u dnevnom životu građana još ne osjećaju“, kaže Adnan Huskić.
A građani, bez obzira na to u kojem entitetu ili kantonu žive i kojem narodu pripadaju, iznose ozbiljne kritike na račun vlasti. „Ništa se u životu pojedinca nije promijenilo u odnosu na period kada smo imali formiranu vlast. To mnogo govori o stanju u državi. Sve teče po nekom već ustaljenom sistemu. Građani se liječe putem sms poruka, jer je zdravstvo zakazalo, penzioni fondovi su sve prazniji, a omladina odlazi“, kaže D.D. iz Istočnog Sarajeva.
Građani: „Interesi mladih nisu ni na dnu liste prioriteta vlasti“
Neprovođenje izbornih rezultata omladinu dodatno podstiče na razmišljanja o odlasku iz BiH, kaže građanin Sarajeva A.H.: „To je odraz haotičnog stanja i sistema koji obećava da će još dugo biti takav - apsurdan i na rubu raspada. Za Bosance i Hercegovce to je samo još jedan u nizu pokazatelja da su društveni progres i prosperitet zasad daleka budućnost. Za nas mlade to je podsjetnik na činjenicu da naši interesi nisu ni na dnu liste prioriteta aktuelne vlasti", kaže A.H. „I kada imamo vlast nije puno drugačije", ističe jedna prolaznica također iz Sarajeva. „U BiH se i sa vlasti i bez nje sve nekako odvija stihijski i po nekoj inerciji, a građani se prave kao da vode normalan život sve dok im ne zatreba ljekar, advokat ili policija", kaže E.H.
Banjalučki sociolog Ivan Šijaković kaže da se neformiranjem vlasti građanima i biračima ustvari poručuje da njihov glas nema nikakav značaj, niti uticaj na političare i njihove strukture. „To znači da političari nemaju ni minimalan stepen svijesti i odgovornosti za svoje postupke i da institucije nisu sposobne da rješavaju političke probleme. Građani su sve više svjesni slabosti države i neizvjesnosti za normalan život zbog čega moraju sami da se snalaze kako znaju, dok se u Briselu i Vašingtonu stiče utisak da je BiH nerješiv problem, neka vrsta evropske 'crne rupe' koja nije u stanju ispuniti osnovne kriterije za približavanje Evropskoj uniji (EU)“, kaže Šijaković.
Bodo Weber: „Dugoročnom strategijom za BiH staviti tačku na političke manipulacije“
Da bi na međunarodnom planu, posebno u smislu evropskih integracija, BiH i te kako mogla osjetiti posljedice neprovođenja izbornih rezultata i nerada državnih institucija, smatra i njemački politolog i ekspert za Balkan Bodo Weber. On kaže da je jasna poruka koju lideri parlamentarnih stranaka BiH, odnosno politički predstavnici kojima je navodno cilj da zemlju odvedu u Evropsku Uniju (EU), šalju time što ni godinu dana nakon općih izbora nisu uspjeli formirati vlast.
„Treba se samo sjetiti da je Brisel ovog proljeća prvobitno uslovio objavljivanje Mišljenja Evropske Komisije (EK) upravo formiranjem vlasti. Dakle, da je Brisel ostao dosljedan, BiH ove godine ne bi dobila ni Mišljenje EK. Nakon tog zadnjeg u nizu ustupaka BiH u posljednjih deset godina, Evropsko vijeće neće ni razmatrati davanje kandidatskog statusa BiH. Zato je krajnje vrijeme da države članice Evropskog vijeća na osnovu Mišljenja EK sastave sveobuhvatnu, dugoročnu političku strategiju za BiH, koja jasnim jezikom preporučuje političkim liderima i široj javnosti u BiH koje sve duboke, strukturalne reforme BiH mora provesti kako bi mogla postati članica EU, te time staviti tačku na političku manipulaciju koja se odvija dizanjem međuetničkih tenzija i stalnim političkim blokadama“, kaže Weber za Deutsche Welle.
Svjesna blokada zakonodavnih organa
I koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Rasim Ibrahimagić potvrđuje da je neformiranjem vlasti u skladu sa općim izborima iz 2018. godine značajno usporen euroatlantski put BiH. „Političke partije koje sebe smatraju pobjednicama izbora ne samo da nisu bile u stanju formirati vlast godinu dana poslije izbora, već su sasvim svjesno blokirale rad zakonodavnih organa koji imaju legitimitet da rade na ispunjenju prioriteta iz Mišljenja EK“, kaže Ibrahimagić. Prema njegovim riječima, jasno je da su za zastoj na putu evropskih integracija krive političke partije koje su se poslije izbora proglasile pobjednicama, dok blokadama opstruiraju rad institucija i organa u njihovom punom kapacitetu.