BiH: Godine koje su pojeli skakavci

Ništa nije tako dugo odisalo optimizmom kao novi saziv Savjeta ministara Bosne i Hercegovine nakon izbora 2022. godine. Iako sastavljen kompromisom, upitnih kapacitivnih sposobnosti pojedinih članova što će se kasnije ispostaviti tačnim, rezultata je bilo. Evropski zamah koji su predvodili politički predstavnici Trojke rezultirao je zelenim svjetlom za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom u martu prošle godine. Iako je odluka donesena zbog geopolitičkih odnosa i rata u Ukrajini, a ne zaslugom domaćih političara, ona je bila na stolu.

Porodica. Evropska.

„Zemlja pripada evropskoj porodici", rekao je tadašnji predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel. „Sada mora biti nastavljen naporan rad", dodao je.

Entuzijazam je tada preuzeo i političare u BiH, izuzev SNSD-a koji je političke ustupke i dogovore bazirao na sudskom procesu protiv Milorada Dodika. Rezultat takve politike je gubitak velikih projekata koji su se direktno odnosili na Republiku Srpsku, koji su stopirani zbog „secesionističke politike z Banjaluke“. Čak i deklarativna podrška evropskom putu raspala se nakon osuđujuće presude i obećanja „da će sve biti blokirano“.

„Ovo zeleno svjetlo je najzelenije koje smo ikada dobili“, rekao je u martu prošle godine ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, da bi nakon manje do godinu dana shvatio da ne samo da nema ništa od evropskog puta, nego da je svaki dogovor uslovljen ličnim interesima.

„SNSD je za nas završena priča. Izgubili su svaki kredibilitet. Milorad Dodik je pod uticajem Rusije i Putina, blokirao evropski put Bosne i Hercegovine. Eksplicitno je rekao da BiH neće u Evropsku uniju“, rekao je Konaković, koji je od tada pokušavao uspostaviti novu parlamentarnu većinu sa opozicijom iz Republike Srpske, ali zbog HDZ-a BiH i bliskih veza lidera ove partije Dragana Čovića sa Dodikom, to se nije dogodilo.

Naprotiv, Dodik je čak svoja ovlaštenja predsjednika predao potpredsjedniku iz hrvatskog naroda Davoru Pranjiću, koji je član HDZ-a BiH. Ovim je potvrđeno da Čović nikada neće napustiti politički savez sa Dodikom, koji ima ogromno povjerenje u taj HDZ, prepustivši prvi put od postojanja Republike Srpske da ovlaštenja preuzme neko ko nije iz srpskog naroda.

Plan rasta

Da zemlja (ne)pripada evropskoj porodici, kako se to voli istaći tokom bitnih prekretnica, pokazao je Plan rasta za zapadni Balkan, „težak" šest milijardi evra. Bosni i Hercegovini je od toga „pripala" milijarda, nakon što usvoji Reformsku agendu. Međutim, dokument nije usvojen, a zemlja je u julu ostala bez prvih sto miliona evra. Drugih sto miliona biće izgubljeno po svemu sudeći do kraja ovog mjeseca, jer je prošle sedmice propao još jedna pokušaj usvajanja Reformske agende.

„Treba se uozbiljiti kada se bavimo politikom. Nikakvih crvenih telefona nema, ne postoje nikakve intervencije Ruske Federacije“, rekao je SNSD-ov ministar u Savjetu ministara Staša Košarac, odgovarajući na optužbe da postoji ruski uticaj kada je riječ o napretku BiH ka EU.

„Ali ono što ne smije biti izgubljeno jeste subjektivitet i vidljivost institucija Republike Srpske u tim procesima. To je naša primarna politička borba i u tome nema kompromisa", rekao je Košarac,

I nekoliko dana ranije, SNSD-ovi ministri oborili su Reformsku agendu jer je Slovenija taj dan objavila da je uvela sankcije Miloradu Dodiku.

Delegacija EU i BiH upozorila je domaće vlasti da je Plan rasta za Zapadni Balkan operativan do 2027. godine nakon čega ističe projekat višegodišnjeg finansiranja EU, čija sredstva su već počele da koriste zemlje u okruženju.

Trgovina interesima

„Bez Programa reformi, Evropska komisija neće moći provesti procjenu nijednog novog investicijskog projekta u sklopu Investicijskog okvira za zapadni Balkan za područje cijele BiH, s izuzetkom projekata u oblasti zaštite životne sredine", saopštili su iz Delegacije.

„Očekivati da će se nešto promijeniti, to je legitimno, ali iskreno ne znam zašto. Ako će Republika Srpska pristati na Plan rasta, zašto ne danas, zašto sutra, zašto ne juče“, kaže Predrag Kojović, iz Naše stranke koja je dio Trojke. 

Dok se čeka pristanak i zeleno svjetlo za Reformsku agendu, u kojoj je ostalo sporno još samo imenovanje sudije u Ustavnom sudu BiH i ukidanje entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć, malo je onih koji vjeruju da bi se neki značajan zaokret mogao dogoditi prije izbora u oktobru naredne godine. U praksi to znači novu vlast u januaru 2027, ukoliko ne bude problema oko formiranja koalicija. Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo, vjeruje da je sve postalo stvar dnevne politike.

„Očigledno da se usvajanjem Reformske agende trguje zbog političkih procesa i onoga što je iza scene. A to su ucjenjivanja zarad destruktivnih političkih poteza, što utiče na evropski put BiH“, kaže Plakalo.

Blokaderi zemlje po Dejtonu  

Te destruktivne političke poteze dolazi da obiđe evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja će u naredna tri dana održati niz sastanaka. Planirano je i obraćanje pred državnim parlamentarcima, koje će SNSD bojkotovati. Ono u Domu naroda najvjerovatnije neće biti i održano s obzirom da je predsjedavajući Nikola Špirić (SNSD), koji zakazuje sjednicu.

„To će morati uraditi pred nekim drugim forumom, ali pred parlamentom u punom kapacitetu neće. Dakle, neće biti sjednice oba doma Parlamenta BiH u kojem će se ona obraćati. Ona se jedino može obratiti u Predstavničkom domu i to u krnjem sastavu jer tamo neće biti SNSD-a i naših koalicionih partnera“, rekao je Milorad Dodik, u čijim je rukama ključ za nastavak reformi s obzirom na broj delegata u Domu naroda koji svojim nedolaskom mogu oboriti svaku odluku. Bez bilo kakvih političkih posljedica.

Blokada institucija nije ekskluzivitet SNSD-a, iako je njihova opstrukcija u samom vrhu. Bošnjački klub u Domu naroda blokirao je ovaj dom mjesecima prošle godine samo iz razloga jer im se nije raspravljalo o zakonu koji je predložio SDS. Takođe, opstrukcije kad god je to moguće, vrši i HDZ BiH. Posebno preko uslovljavanja izbornim zakonom koji bi osigurao „legitimnog“ hrvatskog člana Predsjedništva.

Da li će biti pomaka, znaće se nakon posjete Marte Kos, koja u BiH dolazi u trenutku objavljivanja godišnjeg paketa o proširenju. Za otvaranje pristupnih pregovora BiH je dužna okončati reforme prvenstveno u pravosuđu, usvajanjem Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i Zakona o Sudu BiH. Što je u ovom trenutku u domenu naučne fantastike.