BiH: Agresija ili građanski rat? | Politika | DW | 24.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

BiH: Agresija ili građanski rat?

Nakon izjave predsjednice Vijeća Federalne skupštine Rusije Valentine Matviyenko da se u BiH vodio građanski rat, internetski portali i forumi su se usijali raspravama o tome je li to bio građanski rat ili agresija.

Valentina Matviyenko jučer (24.4.2018) se obratila svojim bh. kolegama u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Sjednici su prisustvovali i brojni gosti, kao i predstavnici Vijeća ministara BiH. Obraćajući im se, ruska gošća je prvo izjavila kako njena zemlja snažno podržava Daytonski mirovni sporazum, da bi odmah nakon toga izjavila kako Rusija podržava i zagovara i zatvaranje Ureda visokog predstavnika, institucije zacrtane upravo Daytonskim sporazumom.

Ulje na vatru dolila je izjavom u kojoj posljednji rat u BiH karakterizira kao “građanski rat” kao i izjavom da Rusija nije za širenje NATO-a.  Bitnijih komentara i reakcija visokih dužnosnika nije bilo, no internetski news portali i forumi su se usijali raspravama sličnim kako su to 80. godina prošlog stoljeća satirički predstavljali i nagovještavali u “Top listi nadrealista”: “Ko je počeo rat?”, sada s nešto drugačijim pitanjem: “Da li je bila agresija ili građanski rat?”.

Pitanje dovoljno za novu rundu međusobnih optuživanja, širenja govora mržnje i nacionalne netrpeljivosti.

Potvrda ruskog političkog uplitanja na Balkanu

"Mislim da je definitivno jučer i zvanično rečeno ono što u posljednje vrijeme mi u BiH itekako osjećamo kao opasan prodor ruske politike u BiH”, kaže za Deutsche Welle Sifet Podžić, zastupnik Demokratske fronte u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, jedan od ratnih komandanata brigade u 1. Korpusu Armije RBiH i prvi načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH. “Sve ono što se ovih dana, odnosno ovih mjeseci nagovještavalo, da je taj ruski uticaj na Balkanu ponovo pojačan kroz raznorazne vidove, da kažemo, nekog specijalnog rata, definitivno se jučerašnjom izjavom potvrdilo”, kaže Podžić.

Naglašava da nema dvojbe da je na BiH izvršena agresija, "na žalost i uz pomoć Rusije, jer mi znamo koliko imamo sahranjenih ruskih vojnika u BiH”. Dodaje još i kako je Matviyenko grubo prekršila Daytonski mirovni sporazum, samim traženjem zatvaranja Ureda visokog predstavnika u BiH.

"Apsurd nad apsurdima. Tolike rezolucije, tolike presude u Hagu. Jednostavno mislim da je krajnje vrijeme da bh. političari to presijeku”, zaključuje Podžić.

Bivši brigadni general Armije RBiH, Jovan Divjak smatra da "jednostavno treba pratiti Savjet bezbjednosti, koji je 1991., 92., 93. godine nalagao putem svojih rezolucija da jedinice Jugoslovenske narodne armije moraju da napuste i Hrvatsku i BiH, znači jasno je bilo i u Savjetu bezbjednosti da su tuđe trupe, tuđe jedinice u BiH i Hrvatskoj”.

Divjak: BiH napale trupe iz Jugoslavije

Bosnien General Jovan Divjak (AP)

Jovan Divjak

"S druge strane, presude i one koje se odnose na odgovorne za Srebrenicu, presude koje se odnose na ono što se desilo odmah na početku rata u dolini Drine, govore da su bile trupe izvana, da nisu bile trupe sa teritorije BiH”, kaže Divjak za Deutsche Welle i naglašava: "Svjesni smo činjenice da je sukob nastao početkom upada paramiliternih sastava iz Jugoslavije i to su bili  Arkanovci, Bijeli orlovi, Šešeljevci... koje su podstakle sukobe između naroda na teritoriji BiH”.

Ponašanje ili izjava visoke ruske zvaničnice stoga, dodaje Divjak, pokazuje da Rusija ne želi pomoći da se na Balkanu dođe do istine, pravde i pomirenja. “Da se takvo ponašanje Rusa nastavlja, činjenica je da je prije dvije godine Rusija stavila veto na jednu rezoluciju, ponuđenu od Velike Britanije u Savjetu bezbjednosti UN-a o genocidu u Srebrenici, pokazujući time da ostaje na strani one politike koja je zagovarala veliku Srbiju i veliku Hrvatsku”, zaključuje Divjak.

Kljuić: Rusi preko Balkana iritiraju Zapad

"Nema dvojbe da Rusi i danas zastupaju onu stranu agresora koju su potpomagali cijelo vrijeme, samo što tada nisu bili u snazi zbog vlastitih slabosti i problema oko dezintegracije Sovjetskog Saveza”, smatra hrvatski član ratnog Predsjedništva RBiH Stjepan Kljuić.

"Rusi danas pokušavaju da iritiraju Zapad svojom ulogom na Balkanu preko trabanata, a to su Republika Srpska i Srbija, i očito je da nije slučajan dolazak predstavnice Dume u BiH, pogotovo da nam u lice kaže da se u BiH vodio  građanski rat”, kaže Kljuić za Deutsche Welle.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo - Treffen von Regierungsvertretern (Parliamentary Assmbly of Bosnia and Herzegovina)

Delegacija Ruske federacije sa predstavnicima oba Doma Parlamenta BiH u posjeti Sarajevu

Naglašava da rat nije bio ‘građanski’ i da to najbolje znaju oni koji su ga preživjeli.” To je bila najbrutalnija agresija u kojoj je i Rusija imala velike zasluge za zaštitu srpskog fašizma, a ne treba zaboraviti da je Rusija pružila utočište i supruzi Slobodana Miloševića - Miri Marković, kao i zločincu Veljku Kadijeviću”, napominje Kljuić.

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić pak ne vidi "šta je bilo skandalozno” u izjavi Valentine Matviyenko. "Rusija je u BiH kao članica savjeta za implementaciju mira (PIC) politički igrač koji posmatra, ali i donosi odluke. Ja ne bih komentarisao šta je rečeno, ali očekujem od svih, pa i od predstavnika Rusije, da poštuju Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum”, rekao je Bosić lokalnim medijima.

Za razliku od njega, Divjak, Kljujić i Podžić smatraju da se iza izjave kriju i dublje, možda i opasnije ruske strateške poruke.

"Meni nije jasno da je u 10 godina Rusija zauzela teritorije Abhazije, Osetije, Čečeniju, Krim, a da Evropa nije u stanju da taj problem reši. Stanje je slično stanju ‘hladnog rata'. Vlasti u Rusiji i vlasti u Americi sa Putinom i Trumpom na čelu, opstaju na vlasti samo zbog takvih tendencija da pokažu svoju pesnicu, a ne poštuju opredjeljenja naroda na onaj teritorij gde žive, jer BiH su željeli Bosanci i Hercegovci, međutim, nacionalisti među Srbima i Hrvatima je nisu željeli, nego su željeli da budu u tim državama, gdje će biti većinski Srbi, odnosno Hrvati”, smatra Jovan Divjak.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo - Treffen von Regierungsvertretern (Parliamentary Assmbly of Bosnia and Herzegovina)

Valentina Matviyenko jučer se obratila svojim bh. kolegama u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH

Stjepan Kljuić smatra da “Rusija i dalje stoji na stanovištu da je njeno uplitanje na Balkanu prelomno da iritira Zapad i da sprječava odlazak ovih zemalja u Zapadnu Europu, kojoj pripadaju”. Takvo rusko ponašanje, dodaje on, "zasnovano je i na tome što Zapad, osim deklarativnog, ne radi ništa da u BiH razvije i podrži one snage koje predstavljaju istinsku volju ovog naroda”.

Podžić: Učlanjenjem u NATO protiv ruskog utjecaja

Za širenje negativnih ruskih utjecaja na Balkanu Sifet Podžić krivi i bh. političare, tačnije loš raspored prioriteta na polju vanjske politike. U tom smislu, smatra Podžić, “BiH mora usmjeriti težište vanjske politike, tako da prioritet br. 1 mora biti članstvo u NATO-u, pa tek onda u EU, jer poslije pada Berlinskog zida, od Češke, pa do na kraju Crne Gore, sve zemlje su prvo postale članice NATO saveza, pa tek onda EU”. "Prema tome, mislim da politiku treba okrenuti. Mi to pod hitno moramo presjeći i reći Rusima doviđenja, ovdje nije vaš interes, mi želimo postati članica NATO saveza i raditi na tome”, zaključuje Podžić.

Stjepan Kljujic (DW)

Stjepan Kljujić

Stjepan Kljuić također kritizira trenutačni politički establišment u BiH i zabrinjava ga kako je izjava Valentine Matviyenko "naišla na podršku nekih prisutnih i da je malo bilo reakcije, odnosno da nije bilo reakcije da neko ustane i kaže gospođo, vi bi morali napustiti ovu dvoranu, jer vi ste persona non grata”. "To je slabost Bosne koja danas nema državnika koji bi mogli nešto uraditi na zaštiti našeg integriteta, na zaštiti ljudi koji ovdje žive i koji su preživjeli pakao”, kaže Kljuić.

Na izostanak ozbiljnije reakcije upozorava i Sifet Podžić, koji kaže kako ga iznenađuje “politika, kako oni sebe nazivaju, vodeće stranke kod Bošnjaka - SDA i njihov veoma blag ili nikakav odnos prema pitanju članstva BiH u NATO savezu i prema pitanju okretanja ove zemlje tamo gdje smo zacrtali u vanjskopolitičkim ciljevima, a to je prema Zapadu. Meni se čini da je tu neko stalno balansiranje, da ne uvrijedimo ovoga, da ne uvrijedimo onoga, a to nas odvede u ozbiljne probleme”, zaključuje Podžić.