Bh. privredi su potrebni varioci | Politika | DW | 26.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Bh. privredi su potrebni varioci

U Sloveniju je preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH otišlo skoro 50 hiljada vozača, varilaca, elektroinstalatera i građevinskih radnika. Medicinskih radnika u Njemačku - deset puta manje. To su zvanični podaci BiH.

DW: Nedavno je Agencija za rad i zapošljavanje BiH (ARZ BiH) objavila novi poziv za medicinske radnike iz BiH za rad u Njemačkoj. Koji su uslovi za zainteresovane i koje uslove rada mogu očekivati?

Boris Pupić: Na poziv za intervjue mogu se prijaviti medicinske sestre/tehničari ili pedijatrijske sestre/tehničari koji imaju minimalno radno iskustvo od šest mjeseci u zadnje 4 godine (opšta njega, stažiranje, volonterski angažman, privatna njega u kući) ili 2 godine u zadnjih 7 godina. Kandidati moraju biti državljani BiH i posjedovati dokaz o redovno završenoj medicinskoj školi u Bosni i Hercegovini za medicinsku sestru/tehničara minimalno IV stepen – opšti smjer ili pedijatrijska sestra/tehničar.

Bosnien und Herzegowina (DW/A. Salihbegovic )

Boris Pupić

Ukoliko kandidat bude odabran, projekat "Triple Win" će omogućiti besplatan kurs njemačkog jezika, kurs stručne spreme, koji za cilj ima usklađivanje stručnog znanja sa njemačkim sistemom medicinske njege, zatim obuku s ciljem lakše integracije u SR Njemačkoj, te opšte informacije o njemačkoj kulturi i društvu, administrativnim zahtjevima i procesima. Također, uspješni kandidati će dobiti pomoć i posredovanje u pronalaženju poslodavaca, posredovanje pri zaključivanju radnog odnosa u SR Njemačkoj, pod istim uslovima kao i za njemačke državljane, podršku pri zahtjevu za vizu u saradnji sa Njemačkom Ambasadom, podršku pri nostrifikaciji diplome, te podršku pri integraciji u Njemačkoj tokom prve godine rada.

Direktno putem "Triple Win” projekta je za Njemačku, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH otišlo ukupno 5.235 radnika sa završenom medicinskom srednjom školom. Međutim, javnosti je poznato da je broj radnika te struke u Njemačkoj mnogo veći. Prema podacima njemačke Savezne službe za zapošljavanje trenutno je širom te zemlje zaposleno 19.631 medicinskih radnika iz BiH. Postoji li deficit medicinskog osoblja u BiH?

Na tržištu rada prema evidencijama entitetskih zavoda i kantonalnih službi za zapošljavanje deficit ne postoji. Moguće je da postoji u zdravstvenim ustanovama, ali to je sad drugo pitanje zašto zdravstvene ustanove ne popunjavaju upražnjena mjesta sa evidencija nezaposlenih. 2013. godine kada je krenuo program zapošljavanja ovog osoblja u Njemačkoj, u BiH je bilo nešto manje od 4.000 nezaposlenih osoba sa srednjom medicinskom stručnom spremom. Danas ih je više od 8.000. Taj broj se udvostručio. To je tako zato što je program odjeknuo među ljudima i jako veliki broj mladih ljudi je zainteresovan da ode u Njemačku i oni upisuju srednju medicinsku školu sa namjerom da odu u Njemačku, a ne da rade u BiH. Za naše tržište rada to nije dobro, jer svako obrazovanje košta. Ali nažalost, mi ne možemo znati kakve su čije namjere. Mi apeliramo prema javnosti, ako već neko želi da upiše medicinsku srednju školu da bi otišao u Njemačku, ne znači da će se to i desiti. Jer mi ne znamo ni koliko dugo će ovaj program trajati. Znamo samo da će se implementirati i u 2020. godini, ali da li će biti i u 2021. i 2022. – ne znamo. Pored toga, ta osoba mora imati znanje njemačkog jezika, mora položiti stručni ispit u BiH, a njega može položiti tek nakon što radi u BiH 6 mjeseci. Tako da je upravo broj nezaposlenih osoba sa srednjom medicinskom stručnom spremom na evidencijama nezaposlenih tako velik zato što nisu sve osobe otišle u Njemačku.

Pogledajte video 01:42

Agencija za rad i zapošljavanje BiH: Odlazak medicinara

Problem očigledno postoji. Da li je Agencija, kao državna institucija BiH uradila nešto da problem riješi?

Agencija za rad i zapošljavanje BiH je jedina institucija iz sistema službi zapošljavanja u BiH koja ima nadležnost da posreduje u zapošljavanju građana BiH na inostrana tržišta rada. Ono čime se rukovodimo jeste da posredujemo u zapošljavanju samo one radne snage koja je suficitarna na domaćem tržištu rada. U ovom konkretnom slučaju, gdje i pored programa zapošljavanja medicinskih radnika sa srednjom školom u inostranstvu, postoji porast broja medicinara na evidencijama, jasno je da nastavni planovi i progami nisu usklađeni sa domaćim tržištem rada. Mi smo prije dvije godine organizovali jednu stručnu konferenciju u Sarajevu na temu usklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, ali još uvijek se informacije od institucija sa tržišta rada ne koriste u značajnijoj mjeri od strane onih koji kreiraju nastavne planove i programe.

Kakvo je bilo vaše dosadašnje iskustvo sa njemačkom njemačkom Saveznom službom za zapošljavanje u projektu „Triple Win"?

Konkretno došlo je do izmjena programa nekoliko puta 2019. godina i uslovi su se mijenjali. Nakon „Afere diploma" u januaru 2019. godine došlo je do toga da kandidati koji su uradili prekvalifikaciju u privatnim školama nisu nikako dolazili u obzir za projekat. Međutim, to i nije bilo nešto novo, jer se dešavalo i ranije. To je trajalo oko tri mjeseca i sada, kandidat koji ima takvu diplomu mora sam pribaviti mišljenje nadležne pokrajinske institucije da je njegova diploma priznata, pa tek onda ulazi u program. Prije je bilo tako da kandidat automatski ulazi u program i u toku obrade zahtjeva se traži mišljenje o nostrifikaciji diplome.

Osim programa zapošljavanja, vi sa Njemačkom sarađujete i na programima odlaska studenata i studentica na praksu u ovu zemlju. Kakva su ta iskustva i da li se studenti nakon prakse vraćaju u BiH?

Program Ferijalnog rada studenata iz BiH u SR Njemačkoj postojao je još i u Jugoslaviji i program je naslijedila BiH. Iskustva programa su dobra jer studenti pored toga što zarade novac za nastavak školovanja istovremeno uče njemački jezik i stiču radno iskustvo. Također, važno je reći da se studenti moraju nakon ferijalnog rada vratiti u BiH, te ne postoji mogućnost da oni ostanu u Njemačkoj. Ferijalni rad traje u prosjeku dva ili tri mjeseca – zavisno od potreba poslodavaca i obaveza studenata prema svojim studijima.

Pogledajte video 01:19

Postoji li deficit medicinskog osoblja u BiH?

Koje zanimanje je najtraženije u BiH?

Jedno od najtraženijih zanimanja koje treba bh. privredi je zanimanje varilac. Možda bi bilo bolje preusmjeriti neka sredstava iz entitetskih i kantonalnih službi za zapošljavanje na prekvalifikaciju i edukaciju radnika koji bi imao i realnu šansu da se zaposli i radnika koji je potreban tržištu. Bolje uraditi to, nego stalno insistirati na programima sufinansiranja zapošljavanja na šest, devet ili 12 mjeseci gdje nažalost najviše 30 posto radnika ostane na tom radnom mjestu nakon prestanka sufinansiranja. Većina njih se vrati na evidenciju nezaposlenosti. Te osobe nakon toga jesu malo atraktivnije na tržištu rada jer imaju radnog iskustva, ali ako oni nisu potrebni privredi, ni to im neće pomoći. Treba obratiti pažnju na ono što je potrebno privredi. Varilac je već godinama među top tri zanimanja u BiH. Pored toga, traže se zidari, bravari, radnici za metalsku industriju. To se vidi i prema oglasima u Sloveniji, ali i prema potrebama poslodavaca u BiH. Postoje te škole u BiH, ali sve veći je trend da se zanati zaobilaze i sve manje djece upisuje te škole u BiH.

Agencija ima nadležnost da Vijeću ministara predlaže dugoročni, srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Možete li nam otkriti neke od tih smjernica i da li pratite da li ih je Vijeće ministara ispoštovalo?

Agencija za rad i zapošljavanje BiH predlaže Plan smjernica politika tržišta rada Vijeću ministara BiH na način da prikupimo podatke od strane entitetskih zavoda za zapošljavanje i Brčko distrikta BiH. To su ustvari njihovi godišnji programi rada koji su dobili saglasnost od nadležnih entitetskih vlada. Budući da je tržište rada u nadležnost entiteta, Vijeće ministara BiH samo usvaja predložene smjernice na način da je na jednom mjestu sažete sve aktivnosti planirane na tržištu rada. Agencija za rad i zapošljavanje BiH ne može pratiti da li je Vijeće ministara BiH nešto uradilo ili ne, jer Vijeće ministara BiH ne odgovara nama već mi njemu putem resornog ministarstva.

Boris Pupić je stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android