"Bezvizni režim može stabilizovati BiH"
9. oktobar 2009U intervjuu za list „Tageszeitung“ ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj kaže da su diskusijama, koje su vođene u Briselu, mnogi inostrani prijatelji BiH pokazali da ta zemlja ima budućnost. Alkalaj napominje da je BiH, s obzirom na niz pozitivnih pomaka u kontroli granica, naoružanja i vojne opreme, međunarodne saradnje u borbi protiv terorizma i kriminala, u daleko boljoj situaciji nego što su bile Srbija, Makedonija i Crna Gora kada je EU donijela odluku o bezviznom režimu. Alkalaj napominje da bi bezvizni režim za građane BiH imao pozitivan i stabilizujući uticaj na zemlju. Alkalaj se također nada da bi ukidanjem OHR-a, u najmanju ruku, bile ukinute one odredbe Ustava koje koče zakonske procedure. „Na osnovu takvih procedura je do sada blokirano više od 200 zakona. Ubuduće bi trebalo biti moguće da se u zajedničkom parlamentu donosi više odluka“, izjavio je Alkalaj za list „Tageszeitung“.
Balkan raj za strane štediše
Austrijski list „Wirtschaftsblatt“ piše da su hrvatske banke ove godien zabilježile veći broj inostranih štediša. Prema podacima Hrvatske Nacionalne banke, štedni depozit onih koji ne borave u Hrvatskoj se od januara do augusta povećao za 300 miliona eura, što je ipak manje u odnosu na prošlu godinu. Razlog je što na štedni depozit u eurima za tri mjeseca dobijate kamatu u iznosu od 2,5 posto, dok za štednju u roku od godinu dana dobijete četiri posto. Za više štedne uloge u eurima se dobijaju posebne kamate. Međutim ukoliko štedite u lokalnoj valuti, kamate za tri mjeseca štednje su četiri posto.
Novinar ovog lista piše da su u Hrvatskoj, a posebno u Srbiji kamate dosta atraktivnije u odnosu na Austriju. Ukoliko svoj novac povjerite nekoj banci u Srbiji, po mogućnosti ako je to filijala neke austrijske banke, onda vas očekuje kamata od sedam posto. Ukoliko štedite u dinarima, onda je kamata dvocifrena, ali u ovom slučaju ne smijete zaboraviti inflaciju.“ Bez obzira na sve ove povoljnosti, ako se mogu tako nazvati, štedni depozit stranaca u Srbiji je između 2,5 i tri posto od svih ulaganja, dok je u BiH koja ima stabilnu valutu, taj procenat dva posto“, napominje novinar lista „Wirtschaftsblatt“.
Autor: Mehmed Smajić
Odgovorna urednica: Zorica Ilić