Bez znanja jezika teško do posla u Njemačkoj | Politika | DW | 28.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Bez znanja jezika teško do posla u Njemačkoj

Njemačkoj nedostaje stručna radna snaga. Najveća potreba je za medicinskim osobljem i njegovateljima. Mnogi iz BiH bi da rade u Njemačkoj ne znajući šta im je potrebno i šta ih čeka.

DW: Njemačkoj trenutno nedostaje 35.000 njegovateljica i njegovatelja. Kako je moguće da jednoj Njemačkoj nedostaje toliko njegovatelja? Šta je to Njemačka pogrešno uradila?

Dietmar Bandke: Postoji više razloga zašto je Njemačka ostala bez medicinskog osoblja. Navešću samo tri: zato što je Njemačka od poziva medicinska sestra napravila poziv koji uopšte nije atraktivan, jer sve u svemu nije dobro plaćen i svakako je jako težak, a uz to poslodavci postavljaju norme koje je ponekad nemoguće ispuniti da bi oni što više zaradili, a ne poštujući radnika. Drugi razlog je što je Njemačka "stara zemlja". Naime, ima jako loš natalitet. U zadnje vrijeme se nešto poboljšalo, ali sada mora proći vrijeme da ti mladi ljudi i odrastu da bi mogli da rade i podižu zemlju i treći isto tako bitan razlog je taj što je Njemačka jako dobro organizovana država kada je u pitanju podrška onima koji žive od držvne pomoći i većina onih koji imaju pravo na podršku od države neće da rade, jer na kraju, kada sve obaveze poplaćaju, ne ostane im više nego sto dobiju pomoć od države. Ovo su tri glavna razloga, ali ih ima još mnogo.

Dietmar Bandke sa suprugom Halidom iz Dürena pored ostalog pruža savjete medicinskom osoblju iz BiH koje želi raditi u Njemačkoj.

Dietmar Bandke sa suprugom Halidom iz Dürena pored ostalog pruža savjete medicinskom osoblju iz BiH koje želi raditi u Njemačkoj.

Velika zainteresovanost Njemačke za stručnom radnom snagom, posebno medicinskog osoblja, vlada za radnike iz zemalja zapadnog Balkana, posebno BiH. Zašto baš BiH? 

Razlog zašto je Njemačka zainteresovana baš za bosanskohercegovačkom stručnom radnom snagom je što ima najpozitivnija iskustva sa radnicima koji dolaze iz BiH. Bosanskohercegovačko društvo u suštini je društvo koje je naučilo u svojoj državi da trpi i puno radi. Bosanci su nacija koja je poznata po tome da uvijek trpi. Da nisu takvi davno bi BiH napredovala. Nebi imali situaciju koju sada ima, a drugi razlog jeste što je Bosna i Hercegovina zemlja koja ima više inženjera, doktora i svih mogućih visoko-stručnih zanimanja po procentu od bilo koje druge balkanske zemlje, možda čak procentualno više i od većine zemalja EU. To je radna snaga koja je čak prekvalifikovana za odgovarajuće radno mjesto. Naprimjer, jedna diplomirana medicinska sestra iz BiH radi kao obična medicinska sestra jer u Njemačkoj nema odgovarajuće radno mjesto za to osoblje jer je sistem školovanja drugačiji. Zatim, imamo medicinske sestre koje su po znanju i iskustvu skoro na nivou asistenta jednog doktora. Njemački poslodavac je zapošljavanjem jednog radnika iz BiH skoro uvijek na dobitku.


Očekivanja radnika su velika? Međutim, nije sve tako jednostavno. U Njemačkoj ne teku med i mlijeko. Koji su najčešći i najveći problemi s kojim se sureću radnici? 

Većina njih zaista imaju velika očekivanja, ali najveći problem je jezik. U suštini ako ne znaju dobro jezik onda i nastaju svi problemi koji ih prate po dolasku na rad u Njemačku. Ako počnemo od prvog razgovora, oni to nekako i obave, ali potpisuju ugovore koje kao prvo ne čitaju, ali i ne znaju šta piše u tim ugovorima. Tako, recimo, ne znaju koja su im potrebna osiguranja i koliko ona koštaju. Oni to mnogo plaćaju. Ne informišu se, ne znaju kad i gdje treba da se dokumentacija nostrificira, ne znaju kome se obratiti za produženje vize ili kako da promijene poslodavca. Jedan od glavnih razloga za te probleme je neznanje njemačkog jezika. Da ga znaju, onda bi se informisali i ne bi imali sve te probleme.

Za dolazak na rad u Njemačku je potrebno preći niz birokratskih prepreka. Da li su zakoni u Njemačkoj i BiH usklađeni, odnosno pojednostavljeni i šta bi se moglo poboljšati? 

Njemačka je nešto malo na početku,  kada se radilo o ugovoru između dvije zemlje, pokušala pojednostavit, međutim na tome je ostalo, ništa posebno nije pojednostavljeno. Najveći je problem trenutno kod zanimanja medicinska sestra nostrifikacije, jer svaka pokrajina radi na svoj način. Tako da u jednoj pokrajini neko ko ima srednju stručnu spremu i završen fakultet i još određeno iskustvo  ne može da dobije "direktan Anerkennung", dok je u drugoj dovoljno da ima srednju stručnu spremu, završen fakultet ili tri godine radnog iskustva. Znači trebalo bi se poraditi na jedinstvenom zakonu priznavanja stranih diploma. Jedna velika nedoumica svih onih koji traže informacije na internet stranici njemačke ambasade je što stranica ambasada nije dovoljno informativna i ne daje informacije koje bi ti koji ih traže mogli iskoristiti.

Konkretno treba poraditi na pojednostavljivanju zakona o nostrifikaciji, poraditi na internet stranicama ambasada i pojednostaviti zakon o dodjeli boravišne i radne vize. Naravno, ambasada mora pronaći načina kako da spriječi prodaju termina i rezervaciju termina od strane osoba koje još nemaju šansu da brzo dođu do poslodavca ili čak nemaju ni određeni nivo znanja jezika da bi uopšte mogli da apliciraju za dodjelu vize. Te osobe zauzimaju mjesto onima koji imaju sve i čekaju po godinu dana na termin u ambasadi. To je osnovno što bi se moglo promijeniti i olakšati sam dolazak na rad u Njemačku.    

Koju bi, na osnovu dosadašnjeg iskustva, poruku mogli poslati potencijalnim radnicima iz BiH u Njemačkoj? 

Zbog neznanja njemačkog jezika mnogi zapadaju u probleme

Zbog neznanja njemačkog jezika mnogi zapadaju u probleme

Da svi koji imaju namjeru raditi u Njemačkoj, prvo dobro nauče njemački jezik, jer je to, osim kvalifikacije, važna osnova za rad, za integraciju, za sve što je potrebno u kompletnoj organizaciji života, jer su obično ti koji dolaze stubovi porodice i na njima je da sve izorganizuju i pripreme za dolazak porodice, kao što je kompletan proces spajanja porodice, škola za djecu, obdanište i drugo. Život u Njemačkoj je sasvim drugačiji i svako je prepušten sam sebi, a bez znanja jezika se ne može ništa ostvariti. Na kraju krajeva, kada bi svi znali dovoljno jezik, znali bi šta mogu, a šta ne mogu, šta je bitno i obaveza, a šta pravo. Ne bi bilo potpisivanja kojekakvih ugovora koji su im na štetu, ne bi imali problema na poslu, jer ne mogu steći povjerenje kolega ili nadređenog dokle god oni nisu sigurni da onaj koji je došao iz BiH ne razumije 100% o čemu se radi, šta treba da uradi itd. Ne smijemo zaboraviti da je u pitanju ljudski život koji se ne može namiriti ako se napravi greška. Znači za sve što nam se bilo gdje dešava smo sami krivi jer ne shvatamo ozbiljno opomene i upute, mislimo da je najbitnije doći u Njemačku i da smo time sve probleme riješili, a ne znamo da tek tada nastaju problemi i to baš iz razloga što smo površni i ne shvatamo ozbiljno obaveze kao sto je naučiti jezik.

Dietmar Bandke je savjetnik za medicinsko osoblje. On je inicijator i koordinator partnerstva između Dürena i Gradačca, a za svoj angažmana je imenovan počasnim građaninom grada Gradačca.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije