Bez Gorbačova ne bi bilo ujedinjenja

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "9. novembar je, i tu nema sumnje, postao ne tako tajni njemački nacionalni praznik. Službenim praznikom ovaj dan, koji označava pohod građana na Berlinski zid, nije proglašen. To je obrazloženo mračnim sjenkama prošlosti i nacističkim pogromom nad Jevrejima. Tada je rečeno: Kako proslavljati ujedinjenje Njemačke na isti dan kada se, više od pet desetljeća ranije, desila i "kristalna noć" i kada je počeo otvoreni progon Jevreja? Ali odgovor na ovo pitanje dali su događaji proteklih dana. Ipak je moguće radovati se jednom istorijskom događaju a ne zaboraviti ili potisnuti drugi. 9. novembar već dvadeset godina nije samo datum nacionalne sramote već i datum nacionalne radosti i sreće. Za istočne Nijemce to je opravdano i dan ponosa", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Bez Gorbačova ujedinjenje bi bilo obična sanjarija

Njemački novinari ne zaboravljaju ulogu koju je tada odigrao bivši predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov. Die Welt piše: "Gorbačov je bio prvi moskovski državnik, koji se smiješio i koji je prema Evropi nastupio kao čovjek a ne kao dio partijskog aparata. Prvobitno je njegov cilj bio takvim ponašanjem oslabiti NATO. Dok god nije bilo potpuno jasno kakve su namjere Gorbačova, na Zapadu je vladao krajnji oprez. Ali kada je postalo jasno da svoju zemlju želi otvoriti prema svijetu, Nijemci su reagovali instinktivno i sa povjerenjem, vjerujući u veliku šansu koja im se pruža. Bez Helmuta Kohla i Georga Busha, seniora, bi njemačko ujedinjenje odlučujuće prve polovine 1990. godine bez sumnje propalo. Ali bez njihovog partnera Mihaila Gorbačova, to bi bila obična sanjarija", zaključuje Die Welt.

Buzek traži ključne funkcije u EU za istočne Evropljane

Predsjednik Evropskog parlamenta, Poljak Jerži Buzek založio se da na mjesto predsjednika ili šefa diplomatije Evropske Unije dođe predstavnik iz Istočne Evrope. To bi bio signal da smo zaista ujedinjeni, rekao je Buzek u Berlinu. " Ali, najizgledniji kandidati su predstavnici takozvane "stare Evrope", piše Tagesspiegel iz Berlina i dodaje: "U igri za funkciju stalnog predsjednika Vijeća EU, koji bi u budućnosti trebao pripremati i voditi samite šefova država i vlada EU, su belgijski premijer Herman van Rompuy, nizozemski premijer Jan Peter Balkenende i luksemburški premijer Jean Claude Juncker. Špekulira se i da bi funkciju šefa diplomatije EU mogli preuzeti ili švedski ministar vanjskih poslova Karl Bildt ili bivši italijanski ministar vanjskih poslova Massimo D'Alema. Favorit je do sada bio britanski šef diplomatije David Miliband, ali po riječima šefa Kluba poslanika socijalista u Evropskom parlamentu Martina Schulza, Britanac nije zainteresovan za kandidaturu. O imenovanju na ove funkcije odlučiće se na vanrednom samitu EU sredinom mjeseca. Ipak, predsjednik Evropskog parlamenta Buzek smatra da u Estoniji, Letoniji i Češkoj postoje prikladni kandidati za vodeće dužnosti. On je zaključio da je unutar EU bitno održati geografski balans između Istoka i Zapada", piše Tagesspiegel iz Berlina.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić