"Cijena korupcije se mjeri i ljudskim životima"

Dva tragična događaja iz 2024. godine u Bosni i Hercegovini (BiH) i Srbiji svjedoče koliko razorne posljedice korupcija može imati — ne samo po institucije, nego i po ljudske živote. U Donjoj Jablanici, 4. oktobra 2024, u poplavama i klizištima smrtno je stradalo 19 osoba. Iako se, kako navode mediji u BiH, sumnja da su rad obližnjeg kamenoloma i propusti u inspekcijskom nadzoru doprinijeli tragediji, godinu dana kasnije istraga je i dalje formalno „u toku".

U Novom Sadu, 1. novembra 2024, urušila se nadstrešnica novoizgrađene Željezničke stanice. Poginulo je 16 osoba. Istraga je pokrenuta, bivši ministri su uhapšeni, ali ni ovaj slučaj još nije dobio pravosudni epilog. U oba slučaja, sumnja se da su koruptivne prakse i manjak odgovornosti doprinijeli tragedijama.

Upravo je borba protiv sistemske korupcije bila u fokusu sastanka lidera Zapadnog Balkana i predstavnika Evropske unije (EU), održanog 6. oktobra u Sarajevu u okviru Berlinskog procesa. Okupljeni ministri pravde i vanjskih poslova, međunarodni zvaničnici i predstavnici civilnog društva saglasni su da bez obračuna s korupcijom nema stabilnosti, sigurnosti ni ekonomskog rasta.

Politička volja kao preduslov

Dražen Jelenić, predsjedavajući Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI), poručio je da borba protiv korupcije nije samo pravno ili tehničko pitanje — to je pitanje političke volje.

„To je izražavanje političke volje da se građanima omogući život u državama temeljenim na integritetu, transparentnosti i vladavini prava“, kazao je Jelenić, dodajući da RAI konkretizuje političke izjave kroz stvarne regionalne mehanizme, poput nedavno potpisanog Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka o imovini.

Ovaj sporazum ocijenjen je kao značajan iskorak u borbi protiv korupcije, posebno na zapadnom Balkanu gdje su mnogi javni funkcioneri godinama mogli izbjegavati imovinske provjere prebacivanjem kapitala izvan nacionalnih jurisdikcija.

Konaković: “Država je više činila za korupciju nego protiv nje”

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je da bez istinske političke volje i ličnog integriteta lidera, ni najbolji zakoni neće imati efekta. „Ako ne pobijedimo korupciju, ona će pobijediti nas. Država je činila više da se korupcija olakša, nego da se protiv nje sistemski bori“, rekao je Konaković.

On je kao pozitivan primjer naveo Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo koji, uprkos političkim promjenama, nastavlja procesuirati i bivše i sadašnje nosioce vlasti. Takođe je pohvalio formiranje posebnog federalnog odjela za istrage koruptivnih djela.

Podsjetio je i na aferu „respiratori", u kojoj su upravo mediji bili ključni za pokretanje istrage: „Mediji su često jedini istinski nadzor nad institucijama. Potrebno je osnažiti zakone, ali još važnije je osigurati njihovu dosljednu primjenu.“

Korupcija potkopava privredu i povjerenje građana

Julian Reilly, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, upozorava da korupcija direktno ugrožava regionalnu sigurnost jer olakšava djelovanje organiziranog kriminala i razara povjerenje građana u institucije. „Vlade moraju sarađivati i prekogranično djelovati. Saradnja kroz međunarodne sporazume o razmjeni podataka važan je korak u pravom smjeru“, poručio je Reilly, nazvavši sarajevski skup ključnim doprinosom Berlinskom procesu.

Slično je istaknuo i Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH, naglašavajući da Berlinski proces predstavlja most ka zajedničkom regionalnom tržištu i jačanju ekonomskih veza sa EU. „Usvajanje državnog zakona o sukobu interesa je važan iskorak, ali bez dosljedne primjene i dalje reforme, napretka neće biti“, kazao je Babajide, dodajući da je BiH još uvijek „između rane i umjerene faze pripremljenosti“ za borbu protiv korupcije.

Politički pritisak i javna preduzeća

Transparency International BiH upozorava da su javna preduzeća u BiH i dalje pod kontrolom politike. Edo Kalnić iz ove organizacije navodi da je politička kontrola nad menadžmentom javnih preduzeća jedan od glavnih generatora korupcije. „Revizorski izvještaji na državnom nivou se gotovo uopšte ne čitaju, a tužilaštva vrlo rijetko postupaju po njima. To pokazuje koliko su institucije u raljama politike“, kazao je Kalnić.

Matthias Herr, regionalni direktor organizacije HELVETAS, istakao je ulogu civilnog društva u borbi protiv korupcije. „Korupcija isušuje javne resurse i pogađa obične ljude. Civilno društvo ne preuzima ulogu vlade, već s njom sarađuje i traži odgovornost“, rekao je Herr, pozivajući na jačanje partnerstva između institucija i nevladinog sektora.

Bećirović: Berlinski proces je održao evropsku ideju živom

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, kaže da je Berlinski proces „uspio u onome što je bilo najvažnije — očuvanju dijaloga, komunikacije i evropske perspektive regiona“. „U vrijeme rastućeg uticaja Rusije, Kine i Turske, Berlinski proces je zadržao fokus na evropskom putu“, navodi Bećirović za DW, ističući da su najvažniji rezultati procesa povezani s infrastrukturom, saradnjom među liderima i jačanjem regionalnih inicijativa.

Međutim, podsjeća da nije bilo ozbiljnog napretka u rješavanju pojedinih bilateralnih sporova, posebno odnosa Srbije i Kosova. Kao primjer navodi i višegodišnje kašnjenje bezviznog režima između BiH i Kosova, zbog protivljenja srpskih predstavnika u institucijama BiH. „EU je, uprkos političkoj podršci, izbjegla obavezu proširenja, pa je Berlinski proces ostao više simbolički okvir u očuvanju evropske iluzije“, zaključuje Bećirović.

Korupcija u zemljama Zapadnog Balkana više nije samo razvojni problem — ona postaje prijetnja po život, sigurnost i budućnost građana. Učesnici sarajevskog skupa naglasili su kako je Berlinski proces pokazao da postoji prostor za regionalnu saradnju, ali bez odlučne primjene zakona, nezavisnog pravosuđa i slobodnih medija, svi sporazumi i strategije ostaju prazno slovo na papiru. Jer, kako su pokazali slučajevi iz Jablanice i Novog Sada, cijena korupcije se mjeri i ljudskim životima.