1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Berlin razmatra prihvat zatvorenika iz Gvantanama

28. mart 2010

Vlada u Berlinu više nije suzdržana kada je riječ o prihvatu zatvorenika iz Gvantanama. Sasvim je moguće da će Njemačka u skorije vreme primiti zatvorenike, piše nedeljnik Špigel. Vlada još procjenjuje rizik.

https://p.dw.com/p/Mg9j
Neki od uhapšenih bi po oslobađanju mogli da se nađu i u Njemačkoj
Neki od uhapšenih bi po oslobađanju mogli da se nađu i u NjemačkojFoto: AP

Protekle nedjelje, jedna njemačka delegacija razgovarala je sa zatvorenicima specijalnog američkog zatvora na Kubi za osumnjičene za terorizam, koji bi eventualno, trebali doći u Njemačku. Ministarstvo unutrašnjih poslova posjeduje listu iz Vašingtona, koju je specijalni izaslanik Daniel Frid krajem prošle godine predao u Berlinu.

Vladina delegacija navodno već obavila preliminarne razgovore sa zatvorenicima
Vladina delegacija navodno već obavila preliminarne razgovore sa zatvorenicimaFoto: AP

U tajnim razgovorima, koji su trajali mjesecima, Frid i njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova pregovarali su o uslovima primanja zatvorenika. Nekolicina sa liste od devet zatvorenika, koju su ponudile SAD, već je poslata u druge zemlje, tako da je neophodno naći prebivalište za preostale.

Odluku donosi ministar unutrašnjih poslova

Delegacija iz Berlina, službenici Ministarstva unutrašnjih poslova, Saveznog ureda za suzbijanje kriminala i Saveznog ureda za migracije željeli su da lično razgovaraju sa zatvorenicima i naprave prognozu rizika. Na osnovu tih podataka, odluku o primanju zatvorenika donijeće ministar unutrašnjih poslova Tomas Demezijer. Postupak je usaglašen sa ministrom spoljnih poslova Gidom Vesterveleom i uredom kancelarke Merkel.

Teška odluka pred ministrom Mazierom
Teška odluka pred ministrom MazieromFoto: DPA

Mogući kandidati su jedan Palestinac sa Zapadne obale, koji pripada konzervativnom udruženju propovjednika – uhapšen u Pakistanu, zatim jedan Jordanac, koji je 2001. godine otputovao u Avganistan, i Sirijac, koji je krajem 2001. godine liječen u bolnici u Kabulu i neposredno poslije toga je uhapšen. Svi oni trebalo bi da budu pušteni na slobodu.

Odgođeno zatvaranje

Zatvaranje zatvora Gvantanamo bilo je jedno od glavnih obećanja u predizbornoj kampanji Baraka Obame. Američki predsjednik je po dolasku na dužnost, u januaru 2009, najavio da namjerava da zatvori taj pritvorni centar do januara 2010. godine, ali je u međuvremenu odustao od tog roka zbog obima posla. Razlog za to leži i u činjenici da je samo mali broj zemalja bio spreman da prihvati puštene zatvorenike.

Demonstranti pred Bijelom kućom traže zatvaranje zloglasnog zatvora
Demonstranti pred Bijelom kućom traže zatvaranje zloglasnog zatvoraFoto: AP

Njemačka je, takođe, sve do nedavno bila veoma uzdržana kada se govorilo o tom pitanju.

U logoru Gvantanamo, koji je oformljen poslije 11. septembra 2001, na zahtjev Džordža Buša, držani su zatvorenici, za koje se smatralo da su teroristi El Kaide ili talibana. Trenutno se u Gvantanamu nalazi 190 muškaraca. Njih 100 biće vraćeno u svoje ili neke druge zemlje.

zbs/iđ/spiegel

Odg. ur.: A. Slanjankić