1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bergman – vrhunski opsjenar

Jochen Kürten
13. juli 2018

Na stoti rođendan Ingmara Bergmana jedno je sigurno jasno: istorija filma bez njega je nezamisliva. Švedski reditelj nije štedio gledaoce, a divili su mu se i u drugim umjetnostima.

https://p.dw.com/p/31NOO
Schweden Filmregisseur Ingmar Bergman in Stockholm
Foto: picture-alliance/dpa/Scanpix/M. Hartman

Mnogi ga smatraju najvećim filmskim režiserom svih vremena. Filmski festival u Kanu mu je 1997. dodijelio „Palmu nad palmama" što je drugim riječima odlikovanje za najboljeg režisera svih vremena.

Naravno da su takva pretjerivanja pomalo upitna, ali ona svjedoče i o značaju takvih filmskih režisera.

Fanatičan radnik

Rođen je 14.7.1918. u Upsali, a umro je na švedskom ostrvu Faro 2007. Režirao je dugometražne filmove od 1946. do 2007, ali je eksperimentisao i sa kraćim formama za televiziju. Osim toga, bio je jedan od najznačajnijih evropskih pozorišnih režisera. Pisao je sjećanja i dnevnike, scenarije, ostavio je ogroman broj zapisa koji do danas nisu do kraja istraženi.

Ingmar Bergman -Wilde Erdbeeren
Scena iz Bergmanovog filma „Divlje jagode“ (1957), dobitnik Zlatnog medvjeda na BerlinaluFoto: Imago/United Archives

Za svoj rad dobio je niz priznanja, između ostalog nagrađen je i sa tri Oskara. Imao je ogroman uticaj na mlađe generacije režisera. Jedan od najpoznatijih njegovih obožavalaca je, na primjer, Vudi Alen. Iako je poznat po svojim melanholičnim komedijama, Vudi Alen je sa filmovima „Septembar" i „Neka druga žena" uradio dva potpuno bergmanovska filma.

Kult

Divljenjem je taj Šveđanin bio okružen i u drugim umjetnostima. Francuski književni nobelovac Žan-Mari Gistav le Klezio napisao je predgovor novom izdanju Bergmanovih sjećanja pod nazivom „Laterna Magica". Bergmanov odnos prema ženama također je tema za sebe. Imao je brojne brakove, ljubavnice, često nekoliko istovremeno. To je tematizovao u filmovima. Le Klezio kaže da je to tako jer je „za njega umjetnost tkivo od laži, ljubomore, erotskih igrica i polukomičnih i polutragičnih drama, koje izrode jasnovideću inteligenciju, koja je poput bojnog polja na kojem nema ništa da se osvoji, a na kojem se želi sve zadržati".

Fanny und Alexander Ingmar Bergman Filmstill Film Flash-Galerie
Scena iz filma „Fani i Aleksandar“ (1982), nagrada Oskar za najbolji film van engleskog govornog područjaFoto: picture alliance/dpa

Bergman je u svojim filmovima inscenirao bojno polje osjećanja sa ponekad neizdrživim intenzitetom. Nije štedio gledaoce. Bio je jedan od prvih koji je erotiku i seksualnost otvoreno prikazivao kao niko do tada. On je povezao ljudske emocije sa pitanjem smisla života. Pitanje bolesti i smrti, i da li religija zaista pomaže čovjeku, traženje boga, sve su to teme koje su ga zaokupljale. On je ostavio svoje viđenje stvari. Njegovi saradnici su često drugačije vidjeli i njega i njegovo djelo.

Pogled iza kulisa

Švedska režiserka Jane Magnuson snimila je dokumentarni film „Bergman – A Year in a Life" koji je u maju bio prikazan u Kanu. Tada su se pojavile neobične činjenice iz Bergmanove biografije. Na primjer, da se slavni režiser dugo divio nacional-socijalizmu. Bergmanova slika djetinjstva je, sa stanovišta njegove porodice, potpuno iskrivljena.

Stoga bi trebalo uzimati sa rezervom to što sam režiser kaže o svom djetinjstvu i svom životu. Ali to ni u kom slučaju ne može nauditi snazi njegovog umjetničkog filmskog izraza.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android