Beogradski pendreci

„Nedavno je u jednoj beogradskoj debati na temu 'Šta je ostalo od slobode', srbijanski pisac Sreten Ugričić odgovorio protupitanjem: 'Pendreci ili knjige?'. Ako su te dvije stvari alternative u sklopu borbe za kulturu, koju njegova domovina upravo vodi, onda tendencija jasno ide u smjeru pendreka" piše njemački list "Die Welt" i dodaje: "Nekoliko dana nakon te izjave, Ugričić je smijenjen sa funkcije direktora Narodne biblioteke Srbije. Bulevarska štampa u toj zemlji je još ranije započela lov na njega, jer je Ugričić bio solidaran sa crnogorskim piscem Andrejom Nikolaidisom koji se – s druge strane - u svom tekstu kritički izjasnio u povodu obilježavanja 20. godišnjice od osnivanja Republike Srpske. Ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić je čak izjavio da bi Sreten Ugričić svoja mišljenja ubuduće mogao da objavljuje ‚iz zatvora', a ne iz Narodne biblioteke Srbije. Predistorija cijelog slučaja pokazuje da Srbija po pitanju tolerancije različitog izražavanja mišljenja još uvijek nije prevladala period diktature. Kadrovski gledano čak u toj zemlji postoji kontinuitet koji potiče još iz vremena Slobodana Miloševića“, piše njemački list „Die Welt“.

Integracija se odvija u školama, u dječijim vrtićima, u stvarnom životu

Njemačke novine su u aktuelnim izdanjima više pažnje posvetile petom samitu o integraciji, koji je u utorak (31.01) održan u Berlinu. Sudionici skupa su na poziv kancelarke Angele Merkel diskutirali o boljoj integraciji stranaca u Njemačkoj.

Na susretu u kancelarkinom uredu na kojem se okupilo oko 120 predstavnika iz domena politike, ekonomije, kao i migracionih udruženja u Njemačkoj usvojen je odgovarajući Akcioni plan, koji bi trebalo da pruži snažan poticaj efikasnijoj integraciji stranaca u Njemačkoj. U središtu pažnje se, pored ostalog, našla i tema o migranatima u njemačkim javnim službama kao što su naprimjer škole, policija, mediji, ministarstva, ali i u oblastima poput zdravstva te pružanja njege starijim osobama. Zaposleni iz useljeničkih familija u tim oblastima su, kako je navedeno, sa njihovim dobrim poznavanjem njemačkog jezika i kulturološkim iskustvima, često važni graditelji mostova u sklopu bolje integracije stranaca u Njemačkoj.

List „Manheimer Morgen“ o skupu u Berlinu te o temama o kojima se tom prilikom raspravljalo piše:

„Da, Njemačka i dalje ima brojne probleme po pitanju integracije stranaca – ili, tačnije: jednog dijela njih. Međutim, mnogo važnije od forsiranog zapošljavanja migranata u državnim službama ili u medijima su sasvim praktične mjere kao naprimjer poboljšanje učenja njemačkog jezika u dječijim vrtićima ili jednostavnije priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. To sve, i bez samita o integraciji, mogu da organiziraju i urade njemački političari – no, pri tome je važno da to oni stvarno žele“, navodi list „Manheimer Morgen“.

Novine „Badische Neueste Nachrichten“ na istu temu pišu:

„Integracija nije jednosmjerna ulica niti je samit o integraciji oružje, odnosno sredstvo kojim se može postići čudo. Njemački političari se na taj način trude da ostanu u kontaktu sa migrantima i njihovim udruženjima, da intenzivnije senzibiliziraju ekonomiju za njihove probleme te da se generalno založe za suživot sa više međusobnog razumijevanja. Da li će uistinu uspjeti ono o čemu su se sudionici skupa dogovarali u kancelarkinom uredu? Stvarne odluke o tome se zapravo donose u školama, u udruženjima stranaca, na radnim mjestima, dakle u stvarnom životu“, piše njemački list „Badische Neueste Nachrichten“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić