Banke u BiH manje osjećaju posljedice svjetske krize

Dok evropski ministri traže spas za svoje banke, javnost u BiH sa zabrinutošću posmatra razvoj situacije svjesna činjenice da su banke u ovoj zemlji u stvari filijale velikih evropskih banaka.

O bh. posljedicama krize na globalnom nivou, govori analitičar sarajevskog magazina Dani, Eldar Dizdarević: "Mi već sad imamo kamatne stope koje su počele da rastu od 6 ili 7 mjeseca, što je prouzrokovano svjetskom krizom. Banke u BiH su retroaktivno, znači na kredite koji su uzeti prije četiri, pet ili šest godina, obračunali nove kamatne stope i primjenjuju ih od jula."

Štediše nemaju razloga za zabrinutost

Banke u BiH ne sudjeluju direktno u svjetskim finansijskim tržištima, kaže direktor Raiffeisen banke Michael Mueller. "Tako da mi, ja bih rekao i BiH, ima određen filter prema tome. Raiffeisen banka ima sve linije refinansiranja odobrene do kraja godine i po tim linijama još možemo povući sredstva koja su nam potrebna". Direktor Raiffeisen banke smatra da štediše u BiH nemaju razloga za zabrinutost. "Što se tiče sigurnosti depozita pravnih lica i štediša, ja mislim da nema razloga za nervozne reakcije, ne vidim razloga za povlačenje novca jer smo mi još uvijek sigurni."

Međutim, niko sa sigurnošću ne može reći kako će se svjetska finansijska kriza odraziti na bankarski sistem i ekonomiju u BiH. Likvidnost na finansijskom tržištu pada, ističe gospodin Mueller. "Cijena kapitala, to znači kamatne stope, će rasti a banke će u budućnosti biti još opreznije što se tiče odobravanja kredita tako da će se smanjiti aktivnost banaka u smjeru kreditiranja."

Smanjena mogućnost kreditiranja loše utiče na ekonomiju

Posljedice smanjene mogućnosti kreditiranja osjetiće i bh. ekonomija, odnosno trđišta kapitala u BiH, ističe pomoćnik direktora za razvoj u Banjalučkoj berzi Darko Lakić. "Svjedoci smo da je trend cijena akcija na Banjalučkoj berzi u posljednjih nekoliko mjeseci na silaznoj putanji, odnosno akcije gube na vrijednosti, a osnovni razlog takvog trenda je globalna finansijska kriza."

Strani ulagači su manje prisutni u BiH zbog manjka likvidnosti na sopstvenom tržištu, a globalna finansijska kriza psihološki utiče i na domaće investitore pa su ulaganja manja, kaže Lakić i upozorava na rast kamatnih stopa po kojima se bh. preduzeća zadužuju. "Na taj način se globalna finansijska kriza može reflektovati na našu privredu.

Eksperti u BiH ipak vjeruju da će se situacija na svjetskom finansijskom tržištu stabilizirati, posebno imajući u vidu činjenicu da su se vlade Sjedinjenih Država i država Evropske unije maksimalno angažirale kako bi pomogle svojim finansijskim isntitucijama.