Banke likvidne, osiguravajuća društva pouzdana?

Povlačenje kapitala austrijskih banaka i osiguranja iz Bosne i Hercegovine u Austriju, za građane BiH bilo bi „veoma traumatično“. Tvrdi ovo Vladimir Gligorov, profesor na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije. Mogućnost povlačenja kapitala iz Jugoistočne Evrope, u Austriji se tematizira nakon što je propao pokušaj vlade ove zemlje da uvjeri zvanični Brisel, kako je u cilju stabilizacije privrede Jugoistočne Evrope, neophodno poduzeti „zajedničke mjere na nivou EU“. O čemu bi doista trebalo razmisliti, objašnjava Gligorov, koji u tekućoj godini prognozira pad konjunkture u svim balkanskim zemljama.

„Glavna karakteristika krize jeste smanjenje potrošnje, bilo da je riječ o tekućoj ili investicionoj potrošnji. Druga je situacija ukoliko novac krene da napušta to područje. U tom slučaju ne samo da nema novog novca, nego bi banke onda takođe prodavaje svoju aktivu. Drugim riječima, ako ste preduzeće, nemate mogućnosti da ostvarite prodaju, a ako ste zaposleni, da održite zaposlenost po postojećoj plati i tako redom“, objašnjava Gligorov.

"Novac neće biti povučen"

No i pored brojnih špekulacija o povlačenju kapitala sa Balkana, predstavnici austrijskih banaka tvrde kako do toga neće doći. Balkanske filijale su, tvrdi Mihael Palcer (Michael Palzer), portparol Raifajzen banke (Raiffeisen Bank) u Beču, stabilne i likvidne. „Strah od povlačenja novca je neosnovan“, kaže Palcer „Bosna i Hercegovina ostaje dio našeg dugoročnog poslovnog modela. Privredni pokazatejli na Balkanu su, međutim, sve lošiji i uvjeren sam da će po tom pitanju ipak uslijediti određene zaštitne mjere.“

Pad platežne moći na Balkanu ugrožava, naime, i firme na zapadu koje svoje proizvode plasiraju u ovom dijelu Evrope. Evropska Unija bi, dodaje Palcer, zaista morala djelovati. Isto tvrde i austrijska osiguravajuća društva koja posluju u BiH.

Sigurnost njihovog poslovanja uslovljena je vidom ulaganja novca prikupljenog prodajom raznih vrsta siguranja. Kod osiguranja Grawe i Merkur objašnjenje o tome nismo dobili, razlog je, navode, „loše iskustvo sa bh medijima“. Nezvanično, prikupljeni novac ulaže se oprezno, osiguranja navode da posluju „veoma konzervativno i bez prevelikih rizika“. Takođe tvrde da su premije „samo jako malim dijelom“ vezane za „određene akcijske fondove“. Klaus Grubelnik, portparol austrijskog Ureda za nadgledanje finansijskog tržišta, tvrdi medjutim, da ove navode mogu provjeriti samo nadležne institucije u BiH.

Manja ulaganja

„Životno osiguranje npr., u EU važi kao najsigurnija ponuda jednog osiguravajućeg drustva. U Evropi su zakonske odbredbe po tom pitanju oštre i bez puno odstupanja od zemlje do zemlje. Bosna i Hercegovina, međutim, nije dio Evropske Unije, tako i zakonske odredbe koje tamo važe za osiguranja, nisu naša nadležnost“, kaže Grubelnik.

Grubelnik, međutim, navodi kako za sada nema nikavih naznaka da austrijska osiguranja u BiH na bilo koji način ne bi mogla ispuniti obaveze, koje su preuzela prilikog sklapanja ugovora. Najveći problem ostaje tako pad konjunkture, koji je opet u uzročno-posljedičnoj vezi i sa smanjenjem direktnih investicija iz vana, objašnjava profesor Vladimir Gligorov.

„Očekuje se značajno, značajno manje investiranje u strane zemlje, kako se to kaže, prekogranično investiranje, nego prošle godine. Praktično će se to prepoloviti, a u nekim slučajevima će se svesti na nekih 10%“, objašnjava Gligorov.

Astrid Pumer (Astrid Pummer), trgovinska izaslanica Republike Austrije u Sarajevu, navodi međutim da su austrijski ulagači i dalje zainteresovani za poslove u BiH. „Interes ulagača svakako postoji“, kaže Pumer „odlika krize je medjutim i to da ulagači traže nova, po mogućnosti, sigurnija trzišta. Ulagati u BiH i do sada je, zahvaljujući ovdašnjoj birokratiji, bilo ravno avanturi. Sada je to vjerovatno jos veća avantura nego ranije.“