Banke, fondovi i klimatske promjene | Politika | DW | 21.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Banke, fondovi i klimatske promjene

Rizik za investicije u ugljen, plin i naftu raste. Širom svijeta banke i fondovi se odmiču od fosilnih goriva. Novac na energetskom tržištu se sve češće zarađuje zahvaljujući obnovljivim energijama.

Zapravo je elektrana na ugalj u blizini arhipelaga oko otoka Lamu trebala pomoći izgradnji električne mreže na slabo opsrkbljenom sjeveru Kenije. Ipak prije pola godine je projekt zamrznut. Jedan sud iz Kenije je odlučio da moguće štete za prirodnu sredinu koje bi time nastale moraju biti ponovo preispitane.

Nisu samo aktivisti za zaštitu životne okoline protestirali, i brojni investitori i banke su otkazali suradnju elektrani. „Financijeri su svjesni slabe dobiti od ovog projekta, posebice u poređenju sa projektima na polju obnovljivih energija“, navodi se u jednoj izjavi Omar Elmavija iz Kampanje „DeCOALonize“.

Po mišljenju Kingsmill Bonda, financijskog eksperta iz Think Tanka Carbon Tracker, ovo je dio globalnog trenda. „Investitori povlače svoj novac iz ovog sektora jer strahuju da će na kraju završiti sa beskorisnom imovinom iz doba fosilnih goriva“, kaže Bond u intervjuu za DW.

Rizične investicije nafta, plin i ugljen?

Globalno gledano najveći financijski rizik prije svega postoji u "strukturalnom smanjenju potražnje" za fosilnim gorivima. Godišnje investicije u fosilna goriva i udio fosilnih energija u globalnoj proizvodnji struje opada od 2010. godine. 2018. godine je investirano 279 milijardi dolara u obnovljive energije – tri puta više nego u naftu, plin i ugljen skupa, navodi se u izvještaju Istraživačkog odjela Bloomberga i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija.

Istodobno opadaju rendite za fosile energije, a rendite iz obnovljivih energija su sve profitablinije. Od 2019. godine su smanjene cijene solarne energije, navodi  Internationalen Renewable Energy Agency (IRENA) za 80 posto, a energije vjetra između 30 i 40 posto.

Financijski svijet se budi – polako

Onaj ko želi graditi elektrane na ugljen kao što je ona u Lamu treba partnere, dioničare i naravno novac. Kako bi se zaustavila promjena klime i takvi projekti spriječili od početka Pokret Divestment od 2012. godina zahtijeva od investitora i institucija da više ne ulažu novac u fosilne energije.

Najkasnije od 2015. godine tema rasprodaje fosilnih goriva je na dnevnom redu u financijskom svijetu. Guverner engleske Centralne banke Mark Carney je u jednom govoru upozorio na financijske rizike klimatskih promjena i zatražio promjenu razmišljanja u financijskom sektoru. To se u međuvremenu barem djelomice dogodilo.

Širom svijeta se već više od 1100 institucija, banaka i investitora obavezalo na to da neće uopće ili da će još samo samo djelomično investirati u foslilne energije. Skupa oni navodno kontroliraju više od 12 biliona dolara. 2014. godine je bilo govora o 52 milijarde dolara. 

Ipak: U izvještaju „Banking on Climate Change“ više nevladinih organizacija navodi da su 33 banke, koje posluju širom svijeta, od 2015. godine već odobrile ukupno 1,9 bilijardi dolara za poslove sa fosilnim gorivima. Tendencija raste u posljednje dvije godine. 

Onaj ko želi graditi elektrane na ugljen mora imati partnere, dioničare i naravno novac

Onaj ko želi graditi elektrane na ugljen mora imati partnere, dioničare i naravno novac

Kretanja na tržištu ipak ima. Najpoznatiji primjer za odustajanje od fosilnih energija u financijskom sektoru je norveški Penzioni fond. Veliki dio državnih prihoda iz norveških naftnih rezervi se sliva u fond koji je sa oko trilion eura najbogatiji državni fond na svijetu. Već 2015. godine je zemlja odlučila da u budućnosit neće više investirati u preduzeća koja ostvaruju profit od ugljena veći od 30 posto. 2019. godine je zaključeno da će dodatnih oko 11 milijardi eura biti povučeno iz preduzeća koja rade sa naftom i ugljenom. Istodobno milijarde trebaju biti investirane u obnovljive energije.

I Mirovinski fond New York City-ja ne želi u narednim godinama trošiti svoj novac u fosilna goriva. On raspolaže sa ukupno 200 milijardi eura. 

Brett Fleischmann, koji je aktivan kao financijski ekspert u Divestment pokretu, smatra da se kompletna industrija fosilne energije trenutno nalazi na prekretnici. On vjeruje da će za preduzeća biti sve teže u budućnosti dobijati povoljne kredite.

Tu spada i primjer izlaska na berzu saudijske naftne kompanije Aramco početkom decembra. „Aramco je mislio da je omiljen na Zapadu, ali to nije bio slučaj jer investitori nisu željeli investirati novac u to područje“, kaže Kingsmill Bond.

Aramco ima tržišnu vrijednost od oko dva biliona dolara i time je nakon Apple-a i Google-a najvrednija kompanija na svijetu. Prilikom izlaska na berzu u jesen 2019. godine tvrtka je najprije prodala manje dionica nego što je bilo planirano. Ulagači, posebice iz inozemstva, su bili suzdržani. Ulaganje u Aramco bi naime imalo znatan utjecaj na razvoj emisije CO2 u portfelju kompanije, kaže Tim love iz švicarske savjetodavne tvrke za investicije.

Zabirnutost preduzeća: S obzirom na to da vlade širom svijeta razmišljaju o tome da uvedu direktni ili indirektni porez na emisiju CO2 – primjerice na dionice u preduzeću poput Aramca – moglo bi doći do toga da se investicije u produkte sa visokom CO2 bilancom više ne isplate. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android