1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Baltik vježba i čeka

Carsten Schmiester
10. decembar 2016

Baltičke zemlje trenutno sebe smatraju najugroženijim članicama NATO. Pritom ih muči još jedno pitanje…

https://p.dw.com/p/2TyI6
Lettland Militärübung
Foto: DW/L. Scholtyssyk

U Litvaniji se do prije neki dan pucalo – pravim oružjem, na vježbama NATO. Bili su to 13. manevri Alijanse ove godine. To je znak snage, ali, recimo, i brige! Estonija, Letonija i Litvanija trenutno sebe smatraju najugroženijim članicama NATO. Osjećaju se ugroženim od strane Rusije. „Ništa drugo, samo NATO" – glasi njihov kredo, a to znači da se potpuno oslanjaju na zavjet svojih saveznika.

„Mi smo uz vas", rekla je, između ostalog, kancelarka Angela Merkel krajem avgusta, tokom posjete Estoniji i ukazala na njemačke „Jurofajtere", avione koji do kraja godine obezbjeđuju baltički vazdušni prostor. „Drago nam je što u vezi sa vazdušnom policijom, a prema članu 5 NATO, možemo uzajamno da se pomažemo. Njemačka će biti zadužena za Litvaniju, drugi će to činiti u Estoniji, i mislim da time pokazujemo da smo odgovorni jedni za druge u NATO", rekla je njemačka kancelarka.

Vječna vjernost

A šta je s Amerikancima? Potpredsjednik SAD Džozef Bajden je ove jeseni bio u Letoniji i u ime predsjednika Baraka Obame baltičkim zemljama obećao vječnu vjernost. Ali njih dvojica nisu još dugo na vlasti. Već u januaru dolazi Donald Tramp, koji je sa svojim kritikama zbog navodnog nedostatka posvećenosti mnogih zemalja NATO, svog neiskustva i otvorenosti prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, izazvao negodovanje. Zvanično, međutim, mogu se čuti samo izrazi demonstrativnog povjerenja u novog predsjednika.

Litvanska predsjednica Dalija Gribauskaite je još tokom izborne kampanje isticala povjerenje u Sjedinjene Američke Države: „Mi se oslanjamo na Ameriku. Amerika je uvijek branila narode koji su bili napadnuti. Litvanija, kao i druge baltičke zemljama, čini sve za bezbjednost. Mi modernizujemo svoju vojsku, mi ponovo uvodimo vojnu obavezu, a 2018. dolazimo do granice od dva odsto. Nema smisla da se tumače izjave Trampa koje je dao kao kandidat. Znamo da Amerika ostaje naš najvažniji partner."

Nepoznanica Tramp

Ta prokleta dva odsto BDP. Sve zemlje-članice NATO trebalo bi toliko da izdvajaju za odbranu. Tako su se dogovorili. Ali od baltičkih države samo Estonija ispunjava taj uslov na kojem insistira Donald Tramp. Litvanija i Letonija izdvajaju daleko manje. Zato u tim zemljama ne očekuju ništa dobro – ali o tome javno ne govore. Poslije izbora u SAD, letonski ministar spoljnih poslova Edgars Rinkevičs je izjavio: „Da, tokom izborne kampanje bilo je raznih izjava. Tramp, kao i drugi političari, imaju primjedbe na sposobnosti za odbranu i posebno na izdvajanja sredstava za odbranu svojih evropskih partnera. Ali ja ne očekujem da će Sjedinjene Države sada izaći iz NATO. To nije na dnevnom redu."

Nešto manje uvjeren u to je Marko Mikelson. On je predsjednik Odbora za spoljne poslove u estonskom parlamentu. „S predsjednikom Trampom se nalazimo na nepoznatom terenu. Međutim, odnosi Estonije i SAD suštinski se nisu promijenili. Ipak, Tramp je dao mnoge izjave o bezbjednosnoj politici i jedva da je kritikovao Rusiju, naročito u pogledu Ukrajine i Sirije. Zato se mi ipak pitamo, kako će izgledati njegova politika?"