Balkan se ponovo pretvara u bure baruta

„Sredinom devedesetih godina Europa je već doživjela izbjegličku krizu: Izbjeglice tada nisu dolazile preko Balkana, već sa Balkana. Neposredna opasnost da bi se to moglo ponoviti trenutno ne postoji. No politička temepratura na jugoistoku Europe ponovo raste. Od kraja ratova na području bivše Jugoslavije Balkan nije u fokusu niti javnosti niti većine političara u EU. Napretka u regionu pak teško da ima. Naprotiv: Ako se na Balkanu danas uopće može govoriti o političkim promjenama, onda one ne idu u pravcu demokratije i pravne države, već u pravcu autoritarizma i nepotizma", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. „Krajnje je vrijeme da se EU prihvati ovog regiona i neovisno od manifestacija kao što je – važan – Samit o Zapadnom Balkanu, kako se on ponovo predstavlja. Inače postoji opasnost da će se uskoro mnogo više morati baviti Balkanom nego što bi joj moglo biti drago".

„Europska unija pritišće zemlje Zapadnog Balkana na tješnju suradnju. Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn je na Samitu o Zapadnom Balkanu u italijanskom Trstu potaknuo šest zemalja regiona na formiranje zajedničkog ekonomskog prostora. Ekonomski razvoj i ponovno razbuktavanje konflikata u regionu EU prati sa velikom zabrinutošću – i zbog njegovog značaja kada je riječ o izbjegličkoj krizi", piše Suedeutsche Zeitung. „Europski povjerenik za proširenje Hahn je rekao da je fragmentacija regiona prepreka za razvoj. Trgovina između regiona i EU se u posljednjih deset godina udvostručila i iznosi 44 milijarde eura godišnje, dok trgovina između država Zapadnog Balkana stagnira. „Očito je da ovdje postoji mnogo potencijala i brojne mogućnosti", rekao je on. Suradnja, kako je rekao Hahn, ostaje neophodna kako bi se uklonile napetosti iz prošlosti i čak i iz sadašnjosti", piše Sueddeutsche Zeitung.

EU mora više brinuti za region

O Samitu u Trstu piše i Spiegel online analizirajući i dosadašnju ulogu EU u regionu: „EU je izgubila privlačnost, Turska i Saudijska Arabija se pojačano trude oko muslimana u BiH, na Kosovu i u Albaniji. Balkanski region je, kako kaže Dušan Reljić iz berlinske Fondacije za nauku i politiku, veoma jako pogođen krizom eura i dužničkom krizom što EU pak ne uviđa. Za razliku od država članica EU ove države nisu dobile nikakvu pomoć, a njihovi državni dugovi se penju u visine. Istodobno italijanske, austrijske, francuske, grčke i njemačke banke kontroliraju 90 posto bankovnog kapitala u regionu – što nacionalističke tendencije u regionu još pojačava. Valbona Zeneli iz Georg Marshal Center for European Studies for Security  kaže da je nezaposlenost toliko visoka da brojni ljudi napuštaju balkanske zemlje i odlaze u pravcu sjevera. „Ako EU na dođe na Zapadni Balkan, onda će mladi ljudi doći u EU", upozorio je državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, Michael Roth u Trstu. Jedinstvena poruka iz Trsta je bila da se EU mora više brinuti za region. Demonstrativno prisustvo kancelarke i francuskog predsjednika trebalo je poslati signal u region", navodi Spiegel.

Nije samo BiH bure baruta

Online portal „Heute" Drugog programa njemačke televizije (ZDF) piše također o stanju na Balkanu. U tekstu pdo naslovom „Nije samo BiH bure baruta". U tekstu se ocjenjuje kako nacionalizam u svakom dijelu BiH cvjeta. „Umjesto pomirenja ponovo raste mržnja. BiH je prethodnih desetljeća ujedinjavalo prije svega jedno: težnje ka EU. I tamo gdje ova nada sve više nestaje, gdje s obzirom na različite krize u EU postaje sve manje vjerojatno da će BiH u bliskoj budućnosti postati članica EU, drugi ispunjavaju nastali vakum i iskorištavaju frustraciju ljudi. Dok je ruski predsjednik veliki idol brojnih bosanskih Srba, bh. Bošnjaci slave turskog predsjednika Redžepa Taiba Erdogana. Rusija podržava srpski dio zemlje, Turska financira džamije i ulice u bošnjačkim područjima i fungira u osiromašenim dijelovima kao najveći investitor. Tu dolazi i utjecaj zaljevskih zemalja koje kupuju kuće i odmarališta i istodobno se među tradicionalno tolerantnim bosanskim muslimanima zemlje zalažu za strožije poimanje islama. Koliko je zaista veliki utjecaj Rusije, Turske i zaljevskih zemalja teško je procijeniti. Jasno je sljedeće: One dodatno podstiču etničke podjele. Ne samo u BiH, već na cijelom balkanskom prostoru. Nestabilna BiH je bure baruta koje najviše prijeti da eksplodira, ali i na Kosovu, u Srbiji, Makedoniji i Albaniji vraća se nacionalistička retorika iz prošlosti", piše ZDF. „Čini se da se Zapadni Balkan ne može umiriti samo novcem, to pokazuje porast nacionalizma, okretanje religiji. Ljudi trebaju viziju za budućnost, ozbiljne interese. I tamo gdje EU gubi svoj sjaj nastaje opasna praznina: Balkan se ponovo pretvara u bure baruta koje svakog trenutka može eksplodirati", zaključuje ZDF.