Balkan i pristup EU: nova pravila | Evropa | DW | 06.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Balkan i pristup EU: nova pravila

Evropska komisija hoće svima da udovolji: Francuska će dobiti reformisan pristupni proces a balkanske zemlje će i dalje imati izglede za prijem u EU. Pitanje je šta se suštinski promijenilo.

Francuska, Holandija i Danska od oktobra prošle godine blokiraju pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. A nova Evropska komisija smatra da su obje zemlje zrele za pristupni proces. Kako bi olabavio blokadu, novi komesar EU za proširenje Oliver Varhelji je u utorak u Briselu prezentirao novu dotjeranu strategiju za buduće pristupne kandidate. Suština njegovog prijedloga je u sljedećem:

Dosadašnjih 35 pristupnih poglavlja će biti podijeljeno u šest tematskih grupa. Tako bi pregovori trebalo da budu ubrzani, a „političko upravljanje" njima – poboljšano.

Kritički raspoložene zemlje EU bi trebalo da se pojačano uključe u provjere kandidata za prijem. Evropska komisija i predstavnici 27 članica bi ubuduće trebalo da zajedno putuju u zemlje koje hoće da pristupe EU kako bi provjeravali rezultate reformi. Tako bi trebalo da budu izbjegnuta „iznenađenja" u zao čas.

Pristupni pregovori sa kandidatima koji otežu sa reformama bi mogli biti usporeni, odloženi ili prekinuti. Posebno je francuski predsjednik Emanuel Makron insistirao na sankcijama. To je i do sada bilo moguće, ali se retko primjenjivalo.

Emmanuel Macron Frankreich (picture-alliance/abaca/W. Jacques)

Emanuel Makron - Hoće li sada biti zadovoljan?

Uslovi koje kandidati moraju da ispune moraju biti još jasnije i detaljnije objašnjeni nego što je to do sada bio slučaj – i objavljeni. Pitanje pravne države bi ubuduće trebalo da bude težište na početku i kraju pregovora o svakom od šest tematskih „paketa".

Start za pregovore još prije samita u maju

Komesar za proširenje je jasno stavio do znanja da hoće da što prije počne pregovore sa Makedonijom i Albanijom. Krajem mjeseca bi Komisija trebalo da podnese dopunjen pozitivan izvještaj i Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kako bi razvijala sumnje Francuske, Danske i Holandije. Varhelji je u Briselu priznao da su i neke druge zemlje izrazile svoje sumnje, „samo što to sada niko neće glasno da kaže". Ali, on je, kako je dodao, optimista koji smatra da će te dvije zemlje dobiti datume za početak pregovora još prije vanrednog samita i strategiji proširenja koji bi početkom maja trebalo da se održi u Zagrebu.

Srbija i Crna Gora mogu da biraju

Nova pregovaračka metoda koju sada treba i da odobri svih 27 članica EU, neće moći da se primijeni na ionako razvučene razgovore sa Srbijom, Crnom Gorom i Turskom. „Pravila se ne mogu promijeniti usred igre“, rekao je Varhelji. Doduše, Crna Gora i Srbija će imati mogućnost da dobrovoljno pređu na novu metodu pregovaranja. A razgovori sa Turskom koji su počeli još 2005. Godine, zbog različitih konflikata sa EU su ionako zamrznuti.

Ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije, Nikola Dimitrov, nada se da će Evropska unija donijeti odluku prije održavanje izbora u njegovoj zemlji – u aprilu. Radi se o odgovoru na pitanje šta Evropska unija zapravo hoće od zemalja na Balkanu. Komesar za proširenje Oliver Varhelji je priznao da su i zemlje Evropske unije u obavezi da odrade svoj dio posla ako balkanske zemlje budu ispunile uslove. Premijer Albanije Edi Rama traži da pregovori budu više fer i jasniji. Kritika francuskog predsjednika Makrona i njegova želja sa reformama bi mogle „da daju novi život postupku koji trenutno zapinje".

Perspektive za Kosovo i Bosnu

I Kosovo, koje ne priznaju sve zemlje EU, i Bosna i Hercegovina, čija država loše funkcioniše, trebalo bi da dobiju principijelnu perspektivu, rekao je Varhelji. „Kredibilna pristupna perspektiva je ključ za političku stabilnost i razvoj u našem regionu", rekao je.

Ne zna se da li će Francuska sad pristati na početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albannijom. Jedan diplomata EU je u Briselu rekao da se u osnovi, kada je riječ o kriterijumima za prijem, malo šta promijenilo. Fasada se dotjeruje, ali supstanca ostaje ista. On je dodao da je Francuska sada dobila šta je htjela i da bi sada trebalo da popusti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android