Bajram u Srebrenici

Po predanju običaj klanja kurbana je nastao kada je Ibrahim praotac Arapa krenuo poslušati, božiju zapovijed i žrtvovati svog prvorođenca Ismaila što je bilo njegovo kao veliko iskušenje. Bog se međutim smilovao i umjesto Ismaila postavio je ovna kao žrtvu. Od toga dana, sve do sad muslimani žrtvuju Kurban. To je najveća ovca, po mogućnosti, ali može biti i protuvrijednost u novcu. Čin se obavlja za vrijeme hadža, u posljednjem mjesecu po hidžretskom kalendaru. Kurban kolje onaj koji ima materijalne mogućnosti za to, ako ne može to mu nije grijeh. Meso se razdijeli po trećinama, priča nam Hadžija Mehmedalija Meho Ustić: „Jedna trećina Kurbana se dijeli siromašnim, što je i glavna svrha podijele Kurbana, druga trećina ostaje za porodicu, dok treća trećina ide prijateljima i familiji.“

Pri podijeli Kurban-mesa komšiluku, ne gleda se vjera i nacija, kaže dalje Hadžija Ustić: „Ne gleda se da li su to muslimani, da li su pravoslavni, da li su katolici, jevreji ili Romi…uglavnom mi smo obavezni da podijelimo, u užem komšiluku, svima.

Dužnost obavljanja hadža

Hadžija Meho Ustić kaže da je ranije bilo više naroda, da se više vodilo računa o Kurbanima: „Ja se sjećam da je moj otac nekad klao i po četiri Kurbana.“ Ranije je klanje Kurbana bila zadužbina, klali su se za mrtve, danas je toga manje što je, prema Ustićevom mišljenju, normalno: „S obzirom na to kakva je ekonomska i finansijska situacija, nema narod ni para da bi to sada mogao raditi.“

Muslimani su dužni jednom u životu otići na Hadž ako su to u mogućnosti, jer hadž je jedna od pet temeljnih obaveza svakog muslimana, odnosno jedan od farzova vjere. Hadž briše sve dotad učinjene grijehe, kaže dalje Hadži Meho: „Ako je Hadž primljen onda je onaj, ko ga je obavio, kao od majke rođen što znači da su mu oprošteni svi grijesi.“

Obavljen Hadž jeste onaj Hadž koji nije okrnjen grijehom a mi ne znamo je li naš Hadž primljen, dodaje hadžija. „Ko god je išao na Hadž nada se da je primljen i da mu je oprošteno kod Alaha dž.š.“

Nekada smo sve praznike slavili zajedno

Ljudima je najteže održati hadž odnosno ne ogriješiti se nakon obavljanja hadža, kaže na kraju Hadžija Mehmedalija Ustić. Uz čestitke muslimanima za Bajram, Mehmedalija svojim sugrađanima drugih vjera u Srebrenici poručuje: „Najsretniji bih bio kada bi se vratila ona nekadašnja stara vremena kada smo svi zajedno slavili i Bajrame i Božiće i sve druge praznike.“

Autor: Marinko Sekulić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić