Bajden i Evropa: Biće komplikovano | Politika | DW | 09.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Bajden i Evropa: Biće komplikovano

Poslije pobjede Džoa Bajdena na američkim predsjedničkim izborima u većem broju evropskih glavnih gradova osjeća se olakšanje. Ali u nekim pitanjima Evropljani bi se mogli sa Bajdenom svađati više nego sa Trampom.

Merkel i Bajden u Berlinu 2013.

Merkel i Bajden u Berlinu 2013.

Francuski predsjednik Emanuel Makron se trudio da uspostavi dobre odnose sa Donaldom Trampom, ali mu pobjeda Džoa Bajdena ide na ruku. „Imamo mnogo toga da uradimo da bismo savladali današnje izazove. Hajde da sarađujemo“, napisao je Makron na engleskom i francuskom na Tviteru, čim su američke televizijske stanice proglasile Bajdena pobjednikom.

Za razliku od vremena poslije izbora Donalda Trampa prije četiri godine, savjetnici u Parizu i ostalim glavnim gradovima znaju na čemu su sa Bajdenom. Malo koji američki predsjednik je preuzeo dužnost sa tako velikim spoljnopolitičkim iskustvom.

Bajdenovi francuski i irski korijeni

Još kao senator Bajden se bavio spoljnom politikom. Početkom devedesetih potpisao je jednu studiju o ratovima na Balkanu. Kao potpredsjednik za vrijeme predsjedničkog mandata Baraka Obame, Bajden je učestvovao na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti, kao najvećem transatlanskom diskusionom forumu.

- pročitajte i: Komentar: Dosta je transatlantske romantike!

Džozef Robinet Bajden, koji pored irskih ima i francuske korijene, poznaje Evropu, a i Evropljani znaju njega.

Već poslije inauguracije 20. januara novog predsjednika čeka važna spoljnopolitička tema – ponovno pristupanje Pariskom klimatskom sporazumu. Trampovo istupanje iz tog sporazuma stupilo je na snagu dan poslije američkih predsjedničkih izbora 4. novembra.

Širom svijeta se pozdravlja američka revizija Trampovog kursa, ali za Francusku to ima posebno značenje. Naposlijetku, sporazum je u Parizu potpisao i francuski predsjednik.

Spoljnopolitičke želje Evropske unije

Bajden je najavio povratak multilateralizmu, a to je po volji evropskih partnera. Američki predsjednik neće donijeti samo ponovo pristupanje Pariskom sporazumu već i ponovo članstvo u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

I američka politika prema Iranu biće označena raskidom Bajdena sa Trampovom linijom. Bajden je najavio vraćanje na snagu atomskog sporazuma sa Teheranom koji je Trampova admnistracija jednostrano prekršila, stavljajući Iran pod strog režim sankcija.

Ali u Londonu, Parizu i Berlinu niko ne gaji iluzije – Bajden će se najprije pozabaviti unutrašnjom politikom.

Kada se uzmu u obzir Trampovi birači kojih je preko 70 miliona, onda je jasno da Bajdena čeka veliki posao u podijeljenoj zemlji. Osim toga, pandemija je jedan od Bajdenovih prioriteta, isto kao i ekonomska politika. U pobjedničkom govoru je Bajden od spoljnopolitičkih tema spomenuo samo zaštitu klime.

Nema povratka ulozi svjetskog policajca

Ipak, Evropljani mogu da računaju sa boljom atmosferom i opuštenijim odnosima sa Vašingtonom. Sadržinski će se uspostaviti određeni kontinuitet u odnosu na spoljnu politiku njegovog prethodnika. Vojna suzdržanost Sjedinjenih Američkih Država se neće promijeniti.

Još u Obamino vrijeme Bajden se zalagao za brže povlačenje američkih trupa iz Iraka. Isto kao i za Trampa, i za njega Evropa nije ključni region. Pažnja Vašingtona je usmjerena ka Aziji, uspon Kine se posmatra kao najveću opasnost za američku bezbjednost i blagostanje.

Analitičari ukazuju da bi Bajden ponekad mogao da bude i nezgodniji kao partner od Trampa. I Bajden će zahtijevati da Evropljani izdvoje više budžetskih sredstava za odbranu.

Sve dok je Donald Tramp otvoreno nipodaštavao zapadne institucije, vlade Evropske unije su lakše mogle da ignorišu njegove zahtjeve. Sa željama novog predsjednika neće biti tako. On će ih podsjetiti na obećanje koje su dali – da će izdvajati dva procenta bruto domaćeg proizvoda za odbranu.

Orban i Tramp

Ima ih u Evropi i koji nisu srećni zbog Trampovog poraza

Politikolog Fransoa Ajzbur sa Međunarodnog instituta za strateške studije podsjeća na primjer Istočnog Sredozemlja koji pokazuje koliko je Evropljanima teško da preuzmu veću odgovornost u vojnom smislu: „Od 2013. Sjedinjene Države ne igraju vodeću ulogu u Istočnom Sredozemlju. Turska, Rusija i druge sile mogu tamo nesmetano da djeluju."

On dodaje da bi se Evropa morala više zainteresovati za taj region, ali i da ne pokazuje spremnost za tako nešto: „Vidimo koliko je teško da se ispuni strateški vakuum koji su iza sebe ostavile SAD.“

Kontroverzno odmjeravanje snaga sa Kinom

Osim toga, novi gazda u Bijeloj kući očekivaće od Evropljana da ga slijede u odmjeravanju snaga sa Kinom. Nije izvjesno da će Evropljani ispuniti to očekivanje jer Kinu posmatraju kao tržište i trgovinskog partnera.

Inače, u ekonomskoj politici je najveći potencijal za konflikte Evropljana sa Vašingtonom. Već u decembru će Francuska dodatno oporezovati velike američke internet koncerne.

- pročitajte i: Koliko je uvjerljiva Bidenova ekonomska politika?

Osim toga, nije riješen spor o ilegalnim državnim subvencijama Boinga. Svjetska trgovinska organizacija je Evropskoj uniji odobrila kaznene carinske namete u visini od više milijardi evra.

Budući predsjednik Bajden je otvoreno najavio protekcionističku ekonomsku politiku. On namjerava da obaveže sve američke državne institucije da kupuju samo produkte proizvedene u Sjedinjenim Državama.

Ali Tramp će ostati još dva i po mjeseca u Beloj kući. Ta faza bi mogla biti kritična, i to ne samo zbog korona-virusa koji se širi.

Ipak, vlade u Evropi osjećaju olakšanje. Jer, kako procjenjuje Ajzbur, Tramp bi, da je osvojio drugi mandat, isposlovao dalekosežno povlačenje Vašingtona iz NATO.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android