Autoput u BiH u raljama politike | Politika | DW | 09.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Autoput u BiH u raljama politike

U BiH je u 20 godina izgrađeno 100 km autoputa na Koridoru 5C. U prisustvu Erdogana položen je kamen temeljac za autoput Bg-Sa ali niko ne zna kada će početi gradnja zbog nefunkcionisanja vlasti.

"Da mi je dočekati taj autoput, pa da kao čovjek za dva sata stignem na more. Više od 30 godina na Pelješac putujem automobilom po starim i dotrajalim cestama. Dokad više?", pita se 69- godišnji Sarajlija Josip Ivanković.

Kada će autoput biti izgrađen, pitanje je za milion dolara. Muku Sarajlije Josipa dijele svi Bosanci i Hercegovci koji su i 24 godine nakon rata u BiH prisiljeni koristiti putnu infrastrukturu koja je daleko ispod od evropskih standarda. Nefunkcionisanje vlasti na državnom nivou, u Parlamentu BiH, razlog je što je trenutno blokirano 928 miliona KM za 41 km autoputa. Upravo zbog toga je direktor Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Terzić, koji je bio na funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH u periodu 2002.-2007., nedavno poslao dopis Parlamentu BiH tražeći da se razriješi ovo pitanje, jer bez saglasnosti Parlamenta ovaj novac ne može biti operativan, odnosno stavljen na raspolaganje za gradnju autoputa.

Priča o autoputu kroz Bosnu i Hercegovinu, kao dijelu panevropskog Koridora 5C (ukupna dužina 702 km sa polazištem u Mađarskoj, zatim dio kroz Hrvatsku i BiH, a završetak planiran u Pločama, također u Hrvatskoj) , definisana je još 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju. Operativno, izgradnja je počela 2001. i do sada je, od predviđenih 338 km u BiH, izgrađeno nešto više od 100 km. U prometu je 81 kilometar autoputa od Zenice do Tarčina, krajnja sjeverna dionica autoputa od Svilaja do Odžaka dužine 11 kilometara, te dionica na jugu od Zvirovića do graničnog prelaza Bijača duga 9,6 kilometara. Istovremeno, u entitetu Republika Srpska nije izgrađen niti jedan kilometar na Koridoru 5C, ali zato postoji 105 kilometara dionica povezanih sa Banja Lukom. U funkciji su dionice Doboj - Banja Luka i Banja Luka – Gradiška, dok su tek u junu ove godine počeli radovi na Koridoru 5C i to na petlji Johovac. U poređenju sa zemljama bivše Jugoslavije, BiH je na posljednjem mjestu, ako se izuzme Crna Gora.

Premier von Bosnien und Herzegowina, Adnan Terzic (DW)

Adnan Terzić, direktor Autocesta FBiH: "Čeka se Parlament BiH!"

Blokadom institucija protiv razvoja

"Nisam želio da ovaj dopis bude predmet medijske pažnje. No, dobro. Nadam se da će Parlament BiH uskoro održati sjednicu i riješiti ovu situaciju. U protivnom, kompletna bh. ekonomija mogla bi se u narednih godinu, dvije naći u velikim problemima" – izjavio je Terzić za Deutsche Welle.

Oba doma Parlamenta BiH su u svojevrsnoj blokadi, jer predstavnici iz entiteta Republika Srpska, predvođeni Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), bojkotuju sjednice kao odgovor na odbijanje hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića (Demokratska fronta - DF) i Šefika Džaferovića (Stranka demokratske akcije - SDA) da imenuju Zorana Tegeltiju (SNSD) za mandatara Vijeća ministara BiH, uslovljavajući njegovo imenovanje saglasnošću srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa za NATO.

Prepreka najmasovnijoj cestovnoj izgradnji

Sada, kada BiH ima finansijski kapacitet da intenzivira na terenu izgradnju kompletne dionice na Koridoru Vc, politika to zaustavlja. Naime, politička struktura iz entiteta RS, tačnije SNSD, blokira rad Parlamenta BiH, čime se onemogućava završetak procesa ratifikacije međunarodnih sporazuma finansijskog karaktera. Kada novac nije problem, destruktivna politika je prepreka da BiH krene u najmasovniju cestovnu izgradnju ikada. Gdje završava logika, počinje bh. politika – kazao je Dženan Đonlagić, poslanik DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, napominjući da je dio novca namijenjen i za dionicu kod Banje Luke, ali da to političarima iz RS baš i nije važno. 

Autobahn in Bosnien (DW/S. Huseinovic)

Blokirano 928 miliona KM za 41 km autoputa zbog nefunkcionisanja vlasti u BiH

Osim ekonomskog aspekta i progresa, važna je i sociološka dimenzija izgradnje autoputa.

Mehanizam za reintegraciju države

"Poražavajuća je činjenica da u toku prethodnog četverogodišnjeg mandata nije izgrađen niti metar autoputa u FBiH. Malo šta tako rječito govori o nesposobnosti Vlade FBiH. Autoput i brza cesta su, prije svega, ekonomski stimulator za BiH, ali ovakvi veliki infrastrukturni projekti imaju i poseban značaj u zbližavanju ljudi. Građani i građanke BiH mogu putovati po cijeloj državi, družiti se, razmjenjivati iskustva… Izgradnja autoputa je i veoma važan mehanizam za stvarnu reintegraciju države BiH" – smatra Peđa Kojović, predsjednik Naše stranke i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

No, ima i onih poput ugledne ekonomske analitičarke Svetlane Cenić, koja smatra da sam projekat putne infrastrukture nije najbolje osmišljen.

Ekonomsko čudo iz Tešnja

U BiH vlada mišljenje kako će izgradnjom autoputa sve biti med i mlijeko. Da li je baš tako? Recimo, grad Tešanj je smješten na razmeđu srednje i sjeveroistočne BiH i nije blizu projektovanog autoputa, ali kompanije iz ovog grada izvoze svoje proizvode u čak 63 države svijeta. Autoput, i kada se konačno izgradi, neće se isplatiti dugo vremena. Mnogi prevoznici izbjegavaju autuput zbog skupe cestarine. Smatram da je BiH trebala ići na izgradnju brze ceste koja je jeftinija, a tog vida putne komunikacije ima širom Evrope.

Dalje, nastavlja Cenić, u Svilaju kod Odžaka na sjeveru BiH nije u funkciji autoput, a geološke studije na dijelu kod Zenice nisu dobro urađene, što su potvrdili međunarodni kreditori.

Bosnien und Herzegowina Svetlana Cenic (DW/Z. Ljubas)

Svetlana Cenić: Brze ceste su jeftinije od autoputa

"Sve to, nažalost, potvrđuje da se olako ušlo u projekat izgradnje putne infrastrukture, što će na kraju najviše osjetiti građani BiH. I to tamo gdje su najosjetljiviji - po svom džepu", zaključila je Cenić u izjavi za Deutsche Welle.

Koliko je BiH daleko od realizacije ovog dijela putne infrastrukture govori i činjenica da su radovi na autoputu Beograd – Sarajevo počeli zasad samo na teritoriji Srbije.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić (DF), Šefik Džaferović (SDA) i Milorad Dodik (SNSD) prisustvovali su u utorak zajedno s predsjednicima Srbije i Turske, Aleksandrom Vučićem i Redžepom Tajipom Erdoaganom, polaganju kamena temeljca za autoput Beograd – Sarajevo na Sremskoj Rači. Čelnici tri države dali su optimistične izjave, ali niko ne zna kada će početi izgradnja autoputa na teritoriji BiH zbog nefunkcionisanja vlasti u BiH.

I tako, bilo da se krene na Jadran ili u Beograd, ići će se još dugo istrošenim, samim tim i opasnim cestama.

"Dobrog sam zdravlja, ali sumnjam da ću dočekati da se autuputem vozim na Pelješac ili u Beograd. Ne vjerujem da će se ovi naši političari konačno dogovoriti i svima nama učiniti život lakšim",  razočarano kaže građanin Josip sa početka priče, kao svojevrsni glas naroda u BiH koji svakim danom sve više gubi nadu u svjetliju budućnost, opredjeljujući se masovno za život u obećanim zemljama zapadne Evrope.  

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije