Predsjednički izbori u Austriji

Norbert Hofer sprema svoj pištolj tipa Glock u tobolac. Čak i kada odlazi na posao u parlament. Hofer je zastupnik desno-populističke Slobodnjačke stranke Austrije (FPÖ). Oružje nosi sa sobom jer strahuje od izbjeglica. Hofer nije bilo kakav zastupnik. On je kandidat svoje stranke na predsjedničkim izborima u Austriji koji se održavaju ove nedjelje (24.4.2016.). Iako nije sigurno da će postati novi predsjednik, on je gotovo sigurno kandidat koji će ući u drugi krug.

Ljubitelj oružja protiv zelenog ekonomista

45-godišnji Hofer je realnost Austrije i simbol podijeljenosti zemlje. Njegov glavni konkurent je osoba koja je dijametralna suprotnost liku i djelu Hofera, zrakoplovnog mehaničara koji gaji otvorene simpatije prema osobnom naoružanju „Made in Austria“. Alexander Van der Bellen je neovisni kandidat kojeg podržava stranka Zeleni, stranka u kojoj je umirovljeni ekonomist i sveučilišni profesor nekada obnašao funkciju glasnogovornika. 72-godišnji ekonomist kritizira sadašnju socijaldemokratsko-narodnjačku vladu zbog prestroge politike prema izbjeglicama. Hofer, osim što bi izbjeglice izbacio iz zemlje, bi i svoju zemlju izveo iz Europske unije ukoliko nastavi s politikom otvaranja prema Turskoj. Treća među vodećim kandidatima za mjesto predsjednika, što je više-manje funkcija sa simboličnim ovlastima, je bivša predsjednica Ustavnog suda, Štajerka Irmgard Griss. Ova duboko konzervativna pravnica se istaknula u rasvjetljavanju skandala oko Hypo Alpe Adria banke, koja već godinama diže prašinu u austrijskoj političkoj javnosti.

Kandidati vladajućih gotovo bez izgleda

Ono što na prvi pogled pada u oči je nedostatak kandidata vladajućih socijalista i narodnjaka. Aktualni predsjednik sa socijaldemokratskom pozadinom Heinz Fischer uživa veliku popularnost, ali nakon dva mandata i 12 godina više se ne može kandidirati. Kandidat njegove stranke Rudolf Hundstorfer, prema ispitivanjima javnog mnijenja, uživa podršku svega 15 posto glasača. Kandidat Austrijske narodne stranke Andreas Khol s 11 posto uživa još manju podršku. Kako to da dvije stranke koje već desetljećima kroje sudbinu Austrije uživaju tako slabu podršku, za razliku od kandidata Zelenih i FPÖ-a koje trenutno podržava otprilike isti broj birača, njih oko 24 posto?

“Narod je duboko nezadovoljan radom socijaldemokratsko-narodnjačke vlade”, kaže politolog i urednik dnevnika Die Standard, Eric Frey za DW. Građani su nezadovoljni nervoznom rukom vlade u odnosu prema izbjegličkoj krizi. No tu je i čitava lista drugih problema poput krize obrazovnog sustava, rastuća nezaposlenost i proračunski deficit koji, zbog bankarske krize, prijeti eksplozijom.

Pljuska establišmentu

“Izbjeglička kriza je na vidjelo iznijela razlike među strankama vladajuće koalicije”, kaže analitičar Thomas Hofer. Frustracija radom vlade među biračima je ogromna i zato bi ovi izbori mogli biti povijesni jer je više nego izgledno da niti jedan od kandidata vladajućih neće proći prvi krug. To je, kako smatra Hofer, jedni način da birači pokažu svoje nezadovoljstvo. Jer sljedeći parlamentarni izbori su na redu tek 2018. Time se može objasniti i velika popularnost neovisnih kandidata Griss i Van der Bellena, tipičnih predstavnika anti-establišmenta. Griss bi osim toga mogla profitirati od činjenice da mnogi žele vidjeti ženu na, protokolarno, najvišem državnom položaju. Pored ovo dvoje kandidata tu je još i 82-godišnji Richard Lugner, građevinski poduzetnik i organizator Bečkog bala koji za te potrebe svake godine u Beč dovlači neku od aktualnih “It” pojava poput Kim Kardashian. No njemu ni najoptimističnije prognoze ne daju više od tri posto glasova.

Politolozi ne vjeruju da bi desničarski kandidat Hofer na kraju zaista mogao postati novi predsjednik Austrije. “Moglo bi se dogoditi isto kao i u Francuskoj gdje se široka politička koalicija na kraju udružila kako bi spriječila veći uspjeh Marine Le Pen i njezine Front National”, smatra Frey.