Atina zadržava suverenitet nad državnim budžetom

Predstavnici vlade u Atini su odbili bilo kakav razgovor o predavanju kontrole nad državnim budžetom u ruke komesara EU, što je bio prijedlog Njemačke. Ovakav prijedlog je "produkt bolesne mašte", izjavila je Ana Diamantopoulou, bivša evropska komesarka. List Financial Times je prenio da se o tome razgovaralo na sastanku ministara finansija EU. Prijedlog koji se našao na stolu glasio je da bi ministri finansija EU imali pravo veta na odluke koje bi donosila vlada u Atini, a koje bi se ticale budžeta.

Financial Times prenosi kako bi se, prema tom prijedlogu, evropski ministri pozabavili konsolidacijom i kontrolom grčkog budžeta, jer je vlada u Atini do sada na razočaravajući način slijedila zahtjeve EU, te treba na određeno vrijeme da se odrekne budžetskog suvereniteta. Čak je bilo govora o tome da se imenuje poseban "evropski komesar za štednju", koji bi vodio računa o državnom proračunu Grčke.

Glasnogovornik vlade u Atini Pantelis Kapsis je uzvratio kako ova vlada treba da zadrži kontrolu nad svojim budžetom jer je već sprovela niz finansijskih reformi.

"Vlada ističe kako se budžetska politika nalazi isključivo u nadležnosti te vlade", rekao je Kapsis i dodao: "Povukli smo niz poteza kako bi se poboljšala efikasnost javne administracije i povećani su napori u svrhu postizanja boljih rezultata u ubiranju poreza."

Podrška Brisela

Evropska komisija je u subotu (28.1.2012.) prihvatila ovakav stav Grčke. "Komisija ostaje pri namjeri da posmatrački mehanizmi kojima raspolaže i dalje prate razvoj situacije, ali odluke koje se donose ostaju u rukama vlade u Atini", prenio je Amadeu Altafaj, glasnogovornik komisije.

I dok Grčka insistira na očuvanju nacionalnog suvereniteta, ideja o kontroli koju bi vršila EU naišla je na odobravanje u vladajućoj stranci demokršćana u Njemačkoj. Ekspert demokršćana za pitanja buždeta Norbert Barthle kaže: "S obzirom na činjenicu da Atina nije sprovela brojne preduslove EU, uvođenje kontrole grčkog budžeta bi nas sigurno doveo bliže cilju". U Berlinu ipak ističu da se kontrola ne bi uvela isključivo zbog Grčke, nego da bi ona važila za sve zemlje koje traže pomoć EU, a koje ne sprovode tražene reforme.

Neizvijesni pregovori u Atini

Djelomično olakšanje i u Atini i u Briselu je u svakom slučaju nastupilo kada su grčki premijer Lukas Papadimos i ministar finansija Evangelos Venizelos izrazili optimizam nakon pregovora sa predstavnikom međunarodnih banaka Charlesom Dallarom. Banke su navodno spremne da i dalje zadrže dobar dio obveznica Grčke.

"Pregovori napreduju", izjavio je Venizelos dodavši kako se vode "teški i delikatni" pregovori o prijedlogu da privatni povjerioci Grčkoj oproste polovinu dugova koji trenutno iznose 200 milijardi eura.

Dalara i njegov kolega Jean Lemiere su također izrazili uvjerenje da će pregovori koji se vode već tri nedjelje uskoro biti okončani. Oni su naveli kako pregovori napreduju te da se vode uz međusobno razumijevanje.

Kresanje duga Grčkoj je preduslov da ova zemlja dobije ključni dio drugog paketa pomoći EU u visini 130 milijardi eura. Ukoliko pregovori ne završe uspješno, ova zemlja neće biti u stanju da isplati obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura, koje pristižu 20. marta.

Autori: Charlotte Chelsom-Pill / Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić