1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Armin Lašet – kandidat CDU za kancelara

Kristof Štrak
20. april 2021

Armin Lašet (CDU) bi trebalo da naslijedi Angelu Merkel – a ne Markus Zeder (CSU). Nakon što se Zeder, predsjednik CSU, povukao iz trke, Lašet, predsjednik CDU, i zvanično je kandidat za njemačkog kancelara.

https://p.dw.com/p/3sHR4
Armin Lašet
Armin LašetFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Od sredine januara na čelu Hrišćansko-demokratske unije (CDU) je premijer savezne njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija Armin Lašet. Odlukom rukovodstva te stranke, šezdesedogodišnji političar će biti kandidat za kancelara tzv. Unije, CDU/CSU, na parlamentarnim izborima u septembru.

Od sada Lašet mora svaki dan da koristi kako bi pokazao i kontinuitet, ali i odvajanje od politike odlazeće kancelarke Angele Merkel. Jer do izbora je ostalo manje od šest mjeseci.

Merkel i Lašet
Dobra saradnja sa kancelarkomFoto: picture-alliance/AP/M. Meissner

Za jak centar stranke

Kada je na digitalnom stranačkom kongresu u januaru 2021. Lašet u drugom krugu glasanja pobijedio konkurenta Fridriha Merca sa osvojenih 53 odsto glasova, i kada su tu pobjedu potvrdili i glasovi pristigli poštom (83,5%), mnogi su u tome vidjeli garanciju da će se nastaviti dosadašnji politički kurs kancelarke Merkel. Lašet, koji je od 2012. godine jedan od pet potpredsjednika CDU, oduvijek je bio pouzdan partner šefice stranke Angele Merkel (do 2018.) i Anegret Kramp-Karenbauer koja je strankom rukovodila od 2018. do prošle godine.

- pročitajte još: Lašet hoće evropsku Njemačku

Lašet se zalaže za „CDU centra“: „Pobijedićemo samo ako centar stranke ostane jak“ – to je rečenica koju on često ponavlja u svojim govorima.

S takvim pristupom, Lašet je 2017. godine postao premijer najmnogoljudnije njemačke pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije, a ove godine i šef stranke. Istovremeno, taj katolik iz Ahena često se svjesno oslanja na to da je upravo taj region Njemačke, Porajnje, dugo vremena oblikovao politiku CDU. Međutim, do sada je od osam saveznih kancelara samo jedan bio iz Sjeverne Rajne-Vestfalije: prvi kancelar Savezne Republike Nemačke, Konrad Adenauer (1949-1963), jedan od osnivača stranke i čovjek po kome nosi ime sjedište stranke u Berlinu.

Nekada vjeran Angeli Merkel

Nekoliko sati nakon što je izabran za predsjednika stranke, čestitala mu je i kancelarka Merkel, naglasivši da se raduju nastavku saradnje. Ta saradnja je uvijek bila dobra: kada je kancelarka bila snažno napadana, nakon što je 2015. u Njemačku stiglo stotine hiljada izbjeglica, Lašet je ostao njen vjeran kolega i saborac.

Međutim, zbog niza propusta u borbi s koronom, Lašet se postepeno udaljavao od kancelarke. Najprije je nastojao da održi ravnotežu, ali je krajem marta ove godine tome došao kraj. Kada su nakon maratonskih pregovora oko pooštravanja korona-mjera tokom uskršnjih praznika kancelarka Angela Merkel i premijeri petnaest pokrajina predstavili postignuti dogovor, a kojem se protivila gotovo čitava Njemačka, Lašet se vidno distancirao. „Tako dalje ne može", poručio je.

To pokazuje koliko je dramatična situacija u redovima demohrišćana, a razloga za to je mnogo: teškoće u savladavanju pandemije, razne afere sa korupcijom članova poslaničke grupe te stranke u Bundestagu, prevare, nepovjerenje i uz sve to kancelarka koja je veoma cijenjena u svijetu, ali čiji je uticaj znatno oslabio, jer joj se mandat bliži kraju. Rezultati koje CDU bilježi u istraživanjima javnog mnjenja pokazuju da put do kancelarskog ureda nije nimalo lak, i da može da završi u ćorsokaku.

Lašet i Zeder
Lašet i ZederFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Lašet želi da se bori. On već nedjeljama svojoj partiji obećava modernizaciju i novi početak. Podsjeća da su sloboda i odgovornost osnovne vrijednosti demohrišćanske politike: „Možemo da se mijenjamo, ali postalo nam je previše udobno posljednjih godina", rekao je na početku predizborne kampanje svoje stranke. S velikim entuzijazmom govorio je i o zaštiti klime, digitalizaciji, i istovremeno upozorio na opasnost od birokratije.

Lašet i Zeleni

Sada kada je uspio da se izbori sa šefom CSU Markusom Zederom, Lašet mora da osnaži svoju frustriranu stranku i da je povede u borbu protiv Zelenih koji postaju sve veća sila. I upravo Lašet u vezi s mnogim pitanjima – recimo kada je u pitanju politika integracije – već decenijama više saveznika ima među Zelenima, nego u sopstvenoj stranci. Lašet je taj koji je, nakon ulaska u Bundestag 1994. godine, energično radio na uspostavljanju odnosa povjerenja između političara CDU i Zelenih.

Lašetov slogan kao kandidata za šefa stranke CDU iz januara, zapravo je pogodan i kao slogan u kampanji za izbor kancelarskog kandidata CDU/CSU: „2020-te da budu decenija modernizacije Njemačke: nova ekonomska dinamika, sveobuhvatna bezbjednost, najbolje i poštene mogućnosti obrazovanja". Od sredine januara postalo je vidljivo i da Lašet tokom razgovora o korona-mjerama pokušava da govori i o perspektivi za privredu.

Politika odozdo prema gore

Lašet poznaje sve strane politike, bolje nego što je to Merkel znala kada je preuzimala kancelarsku funkciju. Otprilike kao nekada Helmut Kol. Diplomirani pravnik bio je član Gradskog vijeća Ahena (1989-2004), poslanik Bundestaga (1994-1998), poslanik Evropskog parlamenta (1999-2005), a od 2010. je premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije. Odrastao je u pograničnom regionu sa Belgijom i razmišlja kao iskusan Evropljanin.

Od 2019. godine Lašet je i predstavnik svoje zemlje za njemačko-francuske kulturne odnose tako da je već dugo u intenzivnom kontaktu sa političkim vođstvom u Parizu. Što se tiče transatlantskih odnosa, Lašet, koji je 2019. godine kao premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije nekoliko dana boravio u SAD, sigurno još mora ponešto da nadoknadi.

„Armin Lašet je političar koji ima sve preduslove za obavljanje najviših partijskih i državnih funkcija i na nacionalnom nivou", već nedjeljama stoji na internet-stranici Fondacije Konrad-Adenauer, bliske CDU. U to bi sada trebalo ubijediti birače: „Premijer koji uspješno vlada pokrajinom sa osamnaest miliona stanovnika, može da bude i savezni kancelar" – kako voli da kaže.

- pročitajte jošNjemačka vanjska politika nakon Angele Merkel

Ali čak i u njegovom CDU treba mnoge motivisati da podrže kandidata. Od uvijek prijetećeg Fridriha Merca (66), koji nakon dvije neuspjele kandidature za predsjednika stranke, nakon odlaske kancelarke Merkel, računa s ministarskim mjestom, pa sve do žena u stranci koje su uvijek bile ponosne na Merkelovu, a sada ne čine ni četvrtinu među kandidatima u izbornim jedinicama u zemlji. Lašetov put do kancelarskog ureda je još dug. Dug i trnovit.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu