Armin Hampel (AfD): Promjena granica nije dobra ideja

DW: U posljednje vrijeme se razvila rasprava o novom prekrajanju granica na Kosovu u koju se umiješala i njemačka kancelarka koja striktno odbija bilo kakvu promjenu granica i razmjenu teritorija. Kakav je stav vašeg zastupničkog kluba?

Armin Hampel: Mi i dan danas ne odobravamo što je tada uopće došlo do strane intervencije na Kosovu i da je Kosovo, koja je prema međunarodnom pravu sporno, pod utjecajem zapadnih sila odvojeno od Srbije. Naše je mišljenje da su još i tada načinjene velike greške koje osjećamo i danas. Sjetite se samo Krima za koji Rusi uzvraćaju istom argumentacijom. Dakle vidimo koji su tu utjecaji na ukupno političko stanje u Europi. Kosovo odvojiti od Srbije je po mom mišljenju bila greška. Trebalo se dulje pregovarati i vidjeti može li se možda Kosovu dodijeliti neka vrsta autonomije. I mi jednostavno moramo uvidjeti da ono što je sada nastalo na Kosovu zapravo funkcionira isključivo uz vojnu zaštitu Zapada. Kosovo samo za sebe nije postala funkcionirajuća država. To nam nije pošlo za rukom. I vodstvo Kosova po sastavu ne odgovara pojmu političara kako ga shvaćamo ovdje nego tu veću ulogu igraju interesi klana pa i kriminalne veze. To je situacija koja brzo može odvesti do novih eskalacija.

Zato ne držim mnogo o ideji o razdvajanju naroda. Kakva je to zapravo poruka da kroz etnička preseljenja, da se blago izrazimo, inače se to može nazvati i protjerivanjem, stvaramo status quo kako bi ta tvorevina zvana Kosovo postala sposobna za preživljavanje. Ja ne mislim da će Kosovo ikada biti sposobno za opstanak i mislim da se treba sa Srbima i Kosovarima sjesti i pronaći neko rješenje kako da ova dva naroda ponovno nađu zajednički jezik. 

Smatrate li i Vi da bi promjena granica između Srbije i Kosova mogla imati negativnog odjeka i drugdje na Balkanu gdje se često koketira sa stvaranjem novih država?

Naravno da opasnost postoji. Mi znamo da je cjelokupni Balkan, ne samo Kosovo, i to ne samo posljednjih 20 nego posljednjih 100 do 150 godina, bure baruta. Vrlo nestabilno i kad su u pitanju granice. Možda danas nekome zvuči čudno ali Austrija je relativno dugo djelovala kao umirujući faktor na Balkanu. Zapadne sile, koje su nakon Drugog svjetskog rata preuzele glavnu riječ, nisu uvijek djelovale umirujuće. Možda zato jer je Francuzima ili Britancima nedostajalo razumijevanje za Balkan za razliku od Austrijanaca koji su susjedi. Zato bi rješenje o kojem se sada govori za Kosovo pokrenulo čitav niz drugih pitanja: što je s Bosnom i Hercegovinom? Koje bi tu granice trebale važiti? Što je sa srpskom manjinom? Je li tu odvajanje opcija? Sve bi to išlo ka promjenama koje ne bi pod svaku cijenu pridonijele miru na Balkanu.

Smatrate li da je Njemačka posljednjih godina na Balkanu igrala konstruktivnu ulogu?

Vratio bih se na događaje u devedesetima kada je izgledalo da se zapadne sile vraćaju svojim nekadašnjim saveznicima: Hans Dietrich Genscher je tada brzo priznao Hrvatsku, dok su Francuzi i Britanci bili naklonjeni Srbima. Sjećam se jednog razgovora s tadašnjim predsjednikom BiH Izetbegovićem koji se žalio na britanskog generala Rosea i optužio ga za prijevaru. Zašto to sve pričam? Zato jer ono što se događa danas ima svoje korijene. Njemačka se baš nije proslavila posljednjih godina na Balkanu. Na Kosovu ekonomskim i vojnim sredstvima nismo postigli situaciju kakvu smo htjeli. Spomenuo sam prije da je Kosovo politički nestabilno. Političko vodstvo i država nisu u stanju samostalno opstati. Oni se moraju osloniti na druge države što u sebi skriva potencijal za nove sukobe. Njemačka je morala bolje iskoristiti pozitivni bonus koji ima u regiji, ako na stranu stavimo neke iritacije između Njemačke i Srbije. Mi smo svoje iskustvo na Balkanu mogli bolje upotrijebiti u smjeru stabilizacije te regije.

Od mnogih političara se može čuti da je rješenje problema na Balkanu ulazak u Europsku uniju. Dijeli li vaša stranka to mišljenje?

Europa je nestabilna za nova proširenja. Ali mi moramo stremljenja zemalja Balkana za članstvo u EU shvatiti ozbiljno. No tu postoje i međurješenja između punopravnog članstva i jače kooperacije ili povlaštenog partnerstva. Isto predlažemo i za Tursku čije članstvo u EU bi nas u potpunosti opteretilo. Mi možemo pojačati gospodarske odnose s Balkanskim zemljama i ukinuti carine. Ali punopravno članstvo ne vidim u dogledno vrijeme. To bi naškodilo i nama i njima.

Intervju vodio: Nenad Kreizer