"Klima prijetnji i samocenzure"
24. septembar 2018
DW: Mediji u zemljama Zapadnog Balkana su pod višestrukim pritiscima što se odražava na slobodu mišljenja i štampe. Šta su uzroci po Vašim procjenama?
Arlem Dezir: Najveći problem medija na Zapadnom Balkanu je (opasnost po) bezbjednost novinara. U prošlosti smo preživjeli mnoge prijetnje i napade. Počinioci još uvijek uživaju previše slobode, a premalo je krivičnih gonjenja. Na primjer, nedavno je u Crnoj Gori pucano na novinarku Oliveru Lakić. Počinioci još nisu pronađeni. Tako nešto stvara klimu u kojoj novinari osjećaju prijetnje i onda dolazi do samocenzure.
To je takođe pitanje respekta politike. Mediji moraju da se poštuju, takođe i kada su kritički nastrojeni. Jer, mediji su po prirodi kritički. Oni su važni akteri jedne demokratije, oni pozivaju na odgovornost one koji su na vlasti. I to pomaže javnosti da dođe do nezavisnih informacija i dozvoljava pluralističku debatu. To je važan zadatak kojim mediji omogućavaju pluralizam. Mediji su u mnogim zemljama pod veoma jakim ekonomskim pritiskom, kao i pod pritiskom političkih interesa, koji koriste medije kako bi uticali na mišljenje za ili protiv vlade.
Veoma je važno dozvoliti razvoj nezavisnih medija, koji streme profesionalnom novinarstvu. Mi želimo da podstičemo kvalitetno novinarstvo i različita mišljenja. Za to su nam neophodna fer pravila, pravna država i naravno poštovanje slobode mišljenja. I naravno da treba da se spriječi uticaj na medije političkim marketingom, da se spriječi kupovina medija, kupovina novinara i pritisak na medije koji zastupaju drugačije mišljenje.
U pogledu ove analize, šta Vi kao neko ko je od OEBS-a zadužen za medije radite protiv tih pojava?
Ja sam posljednjih godina više od 40 puta intervenisao kod vlada zemalja Zapadnog Balkana. Sve ove zemlje su članice OEBS-a i obavezale su se da poštuju medijske slobode. Dakle, one su meni dale mandat kao reprezentantu za medijske slobode da se njima požalim u slučaju da postoje prijetnje nekom novinaru ili prijetnje novinarskim uslovima rada, ili pak prijetnje pluralizmu medija. Mi dakle radimo sa njima.
U pogledu novih reformi i novih nacrta zakona, ja sam vladama uputio više pravnih savjeta. Zalažemo se na primjer za to da finansiranje javnih servisa bude održivo i nezavisno od politike redakcije. To je veoma komplikovan proces i bojim se da će potrajati. Ali, mislim da je prijeko potrebno. Jer, ove zemlje su u procesu približavanja Evropskoj uniji, a jasno je da nema demokratizacije bez slobodnih i nezavisnih medija.
Nakon godinu dana na toj funkciji, kako gledate na razvoj medijskih sloboda na Zapadnom Balkanu? Da li je primjetna tendencija poboljšanja ili pogoršanja?
Razlikuje se od zemlje do zemlje. Mogu da kažem da smo prethodne godine primijetili puno promjena u Makedoniji. Medijska klima je postala potpuno drugačija, a takođe i medijski zakoni su bolji. No, ono što vidimo u cijelom regionu je da postoji mnogo prijetnji novinarima. Još uvijek postoji rupa između zakona, koji su najčešće dobri, i njihovog sprovođenja.
Naravno, postoji ogroman ekonomski pritisak na medije, kao uostalom u cijelom svijetu. No, ovdje je još teže jer je tržište manje. Mislim da je neophodno da se podrži digitalizacija i usklađivanje. Tako bismo mogli da garantujemo da ćemo u budućnosti imati pulisrajući i pluralistički medijski prostor sa kvalitetnim novinarstvom. Zbog toga mi takođe podržavamo regulisanje medija, formiranje savjeta za štampu i poštovanje radničkih prava novinara, kako bi mediji dobili jake novinare koji su u situaciji da se oslobode političkog pritiska.
Arlem Dezir je francuski političar iz Socijalističke partije i državni sekretar za evropska pitanja u Ministarstvu spoljnih poslova Francuske. Od 2017. je u OEBSU zadužen za medijske slobode.