"Antisemitizam je društveni problem"

Jevreji žive u Njemačkoj 1.700 godina. Ovaj važan jubileum proslavlja se ove godine nizom manifestacija, radionica, izložbi i simpozija. S obzirom na sukob na Bliskom istoku i napade na jevrejske i izraelske objekte i obilježja u Njemačkoj, pitali smo Andreja Kovacsa, generalnog direktora udruženja JLID2021, kako trenutni incidenti utiču na proslavu jubileja? Andrei Kovacs potiče iz jevrejsko-mađarske porodice. Bake i djedovi ovog muzičara i poduzetnika preživjeli su budimpeštanski geto i koncentracioni logor Bergen-Belsen. Intervju se odvijao malo prije početka praznika Šavuot, koji traje od 16. do 18. maja.

DW: Festival Šavuot počeo je u nedjelju navečer. O kakvom festivalu je riječ?

Andrej Kovacs: Šavuot ima dva značenja: jedno je povezano sa prirodom a drugo je biblijsko-istorijsko. Šavuot je festival žetve, na kojem obilježavamo prvu pšeničnu žetvu u Izraelu. Proslavljamo prije svega dar Tore i deset zapovijedi izraelskom narodu na planini Sinaj. Tokom Šavuota tradicionalno pijemo puno mlijeka i jedemo slatku i mliječnu hranu i med. Uobičajeno je da prve noći ostajemo budni i proučavamo Toru. Čitanja i rasprave odvijaju se cijelu noć u mnogim opštinama i zajednicama. Moglo bi se reći da je Šavuot "Bijela noć Tore" (op.red.: ostajete budni cijelu noć).

Da li na slavljeničko i praznično raspoloženje utiče najnoviji sukob Palestinaca i Izraelaca?

Naravno da je raspoloženje pomućeno. Mnogi imaju članove porodice koji žive u Izraelu - roditelje, djecu, braću i sestre koji trenutno provode neprospavane noći u skloništima. U međuvremenu se ovdje u Njemačkoj napadaju sinagoge, a na ulicama se uzvikuju antisemitske parole.

Zašto je sukob upravo sada eskalirao? Šta je dovelo do toga?

Situacija u Izraelu je vrlo složena. Teroristička paravojska Hamas iskoristila je nemire u istočnom Jerusalemu i napala civilno stanovništvo Izraela, ispalivši na zemlju preko 2.600 raketa. To je poput terorističkog napada velikih razmjera - s ciljem ubijanja što većeg broja ljudi. Inače, među njima je i preko 20 posto Izraelaca arapskog porijekla. Izrael se mora braniti od ovog velikog terorističkog napada.

Kakav osjećaj u Vama izaziva spoznaja da se Jevreji i njihova obilježja u Njemačkoj ove godine moraju snažnije zaštiti nego ranijih? 

Ono što doživljavamo ovih dana je mustra koja se stalno ponavlja. Nažalost, život sa antisemitski motiviranim neprijateljstvom prema Izraelu dio je svakodnevice njemačkih Jevreja. Mnogo godina se to toleriše pa  čak i podržava od strane brojnih ljudi i organizacija. Čim je Izrael prisiljen braniti svoje postojanje, ponovo izbijaju ovi oblici antisemitizma. Zapanjujuće je da svega 76 godina nakon Šoe (holokausta) mnogi ljudi ne razumiju da jevrejska država bez odbrane ne može prihvatiti prijetnju svom postojanju.

Željeli ste što otvorenije proslaviti jevrejsku jubilarnu godinu. Kako najnoviji događaji utječu na vaš program?

Naravno, da oni utiču na nas. Antisemitski napadi posljednjih dana još jednom su jasno pokazali koliko je fragilan jevrejski život u Njemačkoj - i kako se ogorčenje i otpori mogu zloupotrijebiti u političke svrhe. Praznična godina bila je i zamišljena kao događaj za društvo u cjelini. Ona živi od činjenice da ljudi iz mnogih društvenih miljea učestvuju u proslavi tokom koje se održavaju brojne i raznovrsne sesije. Posebno je u ovim vremenima važno pokazati solidarnost. Uvjeren sam da naši partneri u projektima neće biti zastrašeni ovim što se dešava i da će festivalsku godinu još više iskoristiti za zalaganje protiv antisemitizma i za život Jevreja u Njemačkoj.

Kako bi se bliskoistočni sukob mogao tematizirati u festivalskoj godini?

Bliskoistočni sukob se uvijek uvodi u igru kada se govori o jevrejskom životu u Njemačkoj. Ali, on ovdje nema šta da traži. Stereotipi i mitovi o zavjeri dio su razmišljanja mnogih ljudi u Njemačkoj. Kao što znamo, oni su postojali mnogo prije osnivanja države Izrael 1948. godine. Antisemitizam je društveni, a ne politički problem.

Kako se u Njemačkoj ispoljava suživot muslimanskih Palestinaca i Jevreja?

Nažalost, kad vidite slike iz Gelsenkirchena i drugih gradova u Njemačkoj, to nije suživot s respektom prema drugima. Ali iz ličnog iskustva mogu reći da većina ljudi, bez obzira na porijeklo, zna razmišljati diferencirano. U Njemačkoj mi imamo puno više onoga što nas spaja nego što nas razdvaja. Nadam se da će nam uspjeti da se u budućnosti bolje upoznamo i razumijemo.

Zašto se konflikt prenosi na Njemačku? Šta je u Njemačkoj, kada je u pitanju integracija, otišlo nizbrdo?

Ovaj konflikt se prenosi po cijelom svijetu. Njemačka tu nije izuzetak. Po pitanju integracije uvijek se može učiniti više. Mnoge familije dolaze u Njemačku iz radikalizovanih zemalja, u kojima je antisemitizam jako prisutan i politički instrumentalizovan. Naravno da je teško izaći iz takvih mustri razmišljanja. Demokratija i pluralizam je nešto što se mora učiti. To je ogroman zadatak za koji treba vremena i koji su mnogi u Njemačkoj  potcijenili.

Šta bi njemačka vlada, mimo jubilarne godine, mogla učiniti da poboljša suživot?

U okviru ove praznične godine dobijamo ogromnu podršku naših partnera u projektima, političara, crkava i civilnog društva. To mi pokazuje da postoje potrebe za inicijativama koje omogućavaju međusobne susrete i upoznavanje. Neiskrivljena slika i doživljaj  jevrejskog života kao instrumenta u borbi protiv antisemitizma trebao bi početi a ne završiti sa ovom jubilarnom godinom. Preko 20 posto Nijemaca sada ima migracijsku pozadinu, s rastućom tendencijom. Možda je praznična godina primjer kako se i drugim ljudima sa migracijskom pozadinom u Njemačkoj može pružiti prilika da svoju kulturu učine dostupnom i tako pokažu da jesu i žele biti sastavni dio pluralističkog društva. Mogu se samo nadati da će njemačka vlada i ubuduće podržavati takve projekte.

Intervju vodila: Sabine Oelze

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu