Angela Merkel traži saveznike

Latinska Amerika je neka vrsta uzornog usvojenog djeteta njemačke spoljne politike: potkontinent ne pravi probleme, raduje se dobrim odnosima, ali se niko pretjerano ne trudi da ih intenzivira. Otkako se SAD gotovo više uopšte ne interesuju za svoje zadnje dvorište, Kinezi tamo uspješno ostvaruju uticaj – posebno trgovinom i direktnim investicijama.

Njemačka i EU u tom pogledu tapkaju u mjestu. „Njemačka spoljna politika se posljednjih godina u velikoj mjeri ravna prema krizama", kaže Ginter Majhold iz Fondacije za nauku i politiku (SWP) „a Latinska Amerika jednostavno nema veze sa tim krizama". No, to upravo počinje da se mijenja.

Jer, ako je donedavno Njemačka znala da je najmoćnija zemlja svijeta na njenoj strani, poslije Trampovog istupa na samitu G7 više nema izvjesnosti. Umjesto toga, nazire se da se vlada SAD u temeljnim pitanjima svjetske politike udaljava od njemačkih i evropskih pozicija.

Kada njemačka kancelarka Angela Merkel od 7. do 11. juna bude putovala u Argentinu i Meksiko, to ni u kom slučaju neće biti samo formalna posjeta u okviru njemačkog predsjedavanja grupom G20 - biće to i podrška jednoj određenoj slici svijeta.

Očekuje se govor o temeljnim pitanjima

„Merkelova je ponešto nevoljko postala braniteljka slobodne trgovine", kaže Detlef Nolte, direktor hamburškog Instituta za latinoameričke studije GIGA. Zato bi njena misija mogla biti značajna kada je riječ o produbljivanju odnosa sa zemljama Latinske Amerike.

U Ministarstvu spoljnih poslova kažu da se očekuje da Angela Merkel govori o temeljima njemačke politike u Latinskoj Americi. To bi i bilo primjereno, smatra istraživač SWP Majhold, i podsjeća da je ministar spoljnih poslova Gido Vestervele svojevremeno u Argentini, Meksiku i prije svega Brazilu vidio „sile oblikovanja" koje na regionalnom i globalnom nivou mogu da daju značajan doprinos rješavanju globalnih problema kao što su slobodna trgovina ili promjene klime.

No, poslije toga su došle ekonomske krize: Argentina i Brazil su skliznuli u recesiju, a Brazil je pri tome zahvatila trajna politička kriza. Teško je reći da li bi slobodna trgovina mogla da spriječi krizu, ali se zna da nijedna od te dvije zemlje godinama nije pokazivala nikakvo interesovanje za nju.

Tako pregovori Merkosura i EU o trgovinskom sporazumu od njihovog zvaničnog početka 1999, i pored više pokušaja da se ožive, gotovo uopšte nisu napredovali. No, direktor GIGA Nolte kaže da za to nisu krivi Južnoamerikanci: „Zemlje Merkosura hoće da isporučuju Evropi poljoprivredne proizvode, ali to EU neće".

Meksiko je poseban slučaj

Što se tiče Meksika, ta zemlja je naklonjena svjetskoj trgovini. U poređenju sa drugim privredama Latinske Amerike, meksička je u dobrom stanju, iako ima umjeren rast. No, ta zemlja ima mnogo sopstvenih problema: organizovani kriminal, korupciju, migraciju i – pogotovo sada – odnose sa SAD.

To je razumljivo, jer Meksiko ekonomski i geografski pripada Sjevernoj Americi. No, ta zemlja i sa EU ima Okvirni sporazum kojim je dogovoreno sukcesivno povećavanje obima slobodne trgovine određenom robom i uslužnim djelatnostima. Prije godinu dana, taj Sporazum je modernizovan. Ali, iako Meksiko ima sporazume o slobodnoj trgovini sa mnogim drugim zemljama Latinske Amerike i Azije, 80 odsto izvoza te zemlje ide u SAD.

Nova era ili fino podešavanje postojeće?

To bi moglo da se promijeni. Jer, ako predsjednik SAD Donald Tramp izoluje SAD od međunarodne trgovine, privreda Meksika koja je orijentisana na izvoz će ostati bez novih tržišta za plasiranje svojih proizvoda.

Ministar privrede Ildefonso Gajardo je poslije jednog sastanka sa komesarkom EU za trgovinu Cecilijom Malmstrem najavio da će nova verzija trgovinskog sporazuma biti zaključena krajem 2017 – i to govori o odlučnosti. Doduše, i Kina je zainteresovana za intenziviranje razmjene robe sa Meksikom.

Hitno zauzeti pozicije

Merkelova bi morala da pozicionira EU i Njemačku kao važne aktere, zaključuje i Ginter Majhold. Ona ima o čemu da pregovara: „Meksiko već godinama gaji velika očekivanja od Njemačke – koja do sada nisu ispunjena, posebno na planu naučno-tehničke saradnje", prenosi ovaj poznavalac Meksika.

U Argentini bi takvo pozicioniranje moglo biti još važnije – ako Njemačka ne želi da prepusti teren drugim silama. Rusija i Indija su posljednjih godina povećali uticaj. Kina je posebno angažovana u toj zemlji – ona tamo gradi dvije hidrocentrale i ispunjava i druge obaveze po ugovorima sklopljenim još u vrijeme Kristine Kirhner. Novi predsjednik Mauricio Makri smatra da je uticaj Kine preveliki, ali on je samo nanovo pregovarao o starim ugovorima, ali ih nije otkazao.

Merkelova bi da u tim zemljama pokuca na otvorena vrata kada se radi o namjeri da se stvori alijansa protiv SAD i za slobodnu trgovinu.