Angela Merkel se vratila sa odmora | Politika | DW | 13.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Angela Merkel se vratila sa odmora

Njemačka kancelarka se vratila sa godišnjeg odmora provedenog u italijanskom Tirolu. Pred njom su mjeseci raspleta najvažnijih političkih pitanja. Na primjer: hoće li biti spasena vladajuća koalicija?

Angela Dorotea Merkelse vratila sa godišnjeg odmora. Odmor je provela u svom omiljenom hotelu u Soldi, seocetu u italijanskom Tirolu, gdje je jedan paparaco čak uspio da je fotografiše kako na balkonu svog apartmana čita knjigu „Tiranin" poznatog šekspirologa Stivena Grinblata. Grinblat tu objašnjava uticaje realne politike na Šekspirove drame i junake.

Zanimljivost: iako se u knjizi nijednom ne spominju imena vodećih svjetskih političara, izdavačka kuća Zidler reklamira je riječima: „Šta nam Šekspir odaje o Trampu, Putinu i kompaniji – kako može da se desi da jedna velika nacija padne u ruke tiranina? Zašto ljudi prihvataju laži muškarca koji svojoj zemlji očigledno nanosi štetu?"

Ima li spasa vladajućoj koaliciji?

No, po povratku sa odmora, Merkelovu čeka rješavanje problema koji umnogome određuju dalju političku sudbinu Njemačke. Najvažnije pitanje glasi: ima li spasa velikoj vladajućoj koaliciji ili ne, i ako nema, kako je okončati, a da pri tome Demohrišćani ne pretrpe preveliku štetu. Socijaldemokrate – partneri u to koaliciji – ionako su već otpisane kao stranka koja je izgubila autoritet, kredibilitet i identitet, i sada pokušava da stane na nejake noge pod vođstvom privremenog tročlanog trijumvirata.

Velika koalicija je od izbora u septembru 2017. uspjela da solidno obradi neke aktuelne teme: pokrenuti su razni projekti za unapređenje seoskih regija, donijet je čitav niz mjera u borbi protiv pranja novca i terorizma. Ali, taj rad je u sjenci problema, prije svega - kadrovskih.

U slučaju da se koalicija raspadne i budu raspisani novi prijevremeni izbori, Demohrišćani neće imati adekvatnog „konja" za kancelarsku „trku", jer Anegret Kramp-Karenbauer, koja je naslijedila Merkelovu na funkciji predsjednice CDU, da bi nešto kasnije bila postavljena i na funkciju ministarke odbrane, ne može da se podiči gotovo nikakvom popularnošću. A tu su i problemi sa desničarskom strankom AfD koja je i dalje vrlo jaka, pogotovo u istočnim dijelovima Njemačke.

CDU i SPD: pukotine u koaliciji

CDU i SPD: pukotine u koaliciji

Zbog svih tih okolnosti se smatra da bi za Merkelovu bilo mnogo bolje da pokuša da spasi veliku koaliciju i da joj nekako udahne nove impulse. To bi vjerovatno umirilo i birače dvije velike stranke jer su u Njemačkoj prijevremeni izbori zapravo neuobičajeno političko rješenje. Opstanak velike koalicije bi značio prije svega da ona mora da preživi predstojeće izbore za pokrajinske parlament u Brandenburgu i Saksoniji. Posebno u Saksoniji ankete zasad pokazuju da bi desničarska AfD koja je u Bundestagu najjača opoziciona stranka mogla čak i da odnese pobjedu.

Nema zaduživanja?

Drugi veoma važan datum je 20. septembar, kada će vlada donijeti ključne odluke o klimatskoj politici i prije svega o tome da li će uvesti porez na ugljen-dioksid i ako to učini – kako će ga razrezati. U jeku beskonačnih diskusija o smislu te mjere, kao i pod jakim pritiskom Zelenih i trenutno popularnog pokreta mladih za „zaštitu klime", birači vrlo napeto i radoznalo iščekuju da vide kako će velika koalicija da riješi ta pitanja.

Jedna od prvih poruka koju je Merkelova po povratku iz Italije uputila javnosti preko svog portparola Štefena Zajberta bila je da podržava izbalansiran državni budžet, odnosno „stanje nule" – i tako odmah odgovorila svima koji traže zaduživanje, prije svega zbog ubrzanog razvoja infrastrukture za korišćenje obnovljivih izvora energije.

U svom prvom nastupu u javnosti poslije odmora, kancelarka je u Grajfsvaldu u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji otvorila novu zgradu škole „Ervin Fišer", punoj modernih učionica, đačkih radionica, sa fasadom i krovom u koje je ugrađena najmodernija zvučna i toplotna izolacija, a sistem za ventilaciju može da proizvodi dio toplote potrebne za grijanje u zimskim danima. Od 17,5 miliona evra potrošenih za renoviranje škole, 10 miliona je preuzela Evropska unija. No, ipak nije bilo dovoljno novca za gradnju nove sale za fizičko vaspitanje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije